Narodno blagostanje

(Страна 730

да ову одмах прода покривајући губитке из девизног фонда. На тај начин, целокупни терет житног режима падао је на увоз, односно он се преко увоза кроз више цене расподелио на све потрошачке слојеве, тј. на целу земљу.

Овако конструисан житни режим функционисао 18 врло добро. До сада сретства овога фонда била су сасвим довољна. Шта више, последње три године, услед поправљања цена на светској пијаци, она нису никако ни употребљавана, јер је цена у Аргентини била вазда виша од минималне, па фонд данас располаже знатном активом. Прошле године, O чему смо у своје време обавестили читаоце, Аргентина је укинула минималне цене. Сада пак парламенат расправља више предлога који иду за тим да се понова уведу минималне цене и да држава преузме обавезу за њих.

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 46.

Претседништво берзе истиче да у оваквом житном режиму влада има добро оруђа да не дозволи сувишно падање куповне снаге произвођача и да шшенични вишак увек уновчи на светској пијаци и тимс осигура наставља-

ње производње па и повећавање. Међународно решење. проблема на предложеним основама везало би руке Ар-

гентини и од тога би трпела штете и производња и извоз. Затим, мере које би Аргентина морала да предузме унутар своје пољопривреде у вези са обавезема, биле би скопчане

са нежељеним пертурбацијама и са знатним финансијским.

потпорама. Најзад, берзе изражавају бојазан да би ова-

кав споразум за Аргентину претстављао диктат и да ба она, у борби са осталим великим произвођачким земљама,

вазда најгоре пролазила.

ОБАВЕЈ ПОЉОПРИВРЕДА

— O4d 11.300 ha zemljišta koje je dosada bilo-u ČSR pod kulturom hmelja, 7,040 ha ie pripalo Nemačkoj. Ovogodišnja berba hmelja na području koje je ostalo u ČSR dalo je 7080.000 metarskih centi. Pošto unutrašnja potrošnja iznosi 32.000 metar. centi, ostaje za izvoz oko 50.000.

— Nemačka poljoprivredna proizvodnja podmiruje роtrebu 82 do 83%/o stanovništva prema 95% 1880. Ovaj pad u stvari je mnogo manji, kad se uzme u obzir da je do kraja 1937 nemačka teritorija bila manja od one 1880, pošto je Versajiskim ugovorom bila izgubila 17% površine zasejane krompirom i 18% površine raži. Stanovništvo se povećalo od 1929 do 1937 za 2 mil, Osim toga broj potrošača poljoprivrednih proizvoda se povećao migracijom sa sela u varoš, a poljoprivredna površina se smanjila upotrebom zemljišta za druge svrhe (ceste, aerodrome, fabrike itd.). Uzevši 1927/28=100 vrednost poljoprivredne proizvodnje 1937/38 je bila 117 ili 15,9 milijardi RM prema 13,2 milijardi 1927/28 i 15,5 milijardi RM 1913. Proizvodne snage u polioprivredi su se za 50 godina silno razvile, jer ako uzmemo proizvodnju po glavi 1880=100, 1937 ona je iznosila 266, dok je poljoprivredna površina pala na 81 a radna snaga zaposlena u poljoprivredi na 70 (13,5 mil. prema 19,2 mil. 1880). 1880 je bilo 26 mil. potrošača a 1937 54 mil.).

— Statistčar F. O. Liht objavio je novu procenu Dproizvodnje šećera u Evropi osim Rusije u ovoj kampanji od 7,017.000 t prema 7,174.585 t u prošloj. Ruska produkcija će izneti 2,5 mil. t., francuska 950.000 t, poljska 590.000, švedska 295.000 t, čehoslovačka zajedno sa ustupljenim područjima 645.000 t. Kod Belgije nova procena predviđa za 20.000 t manju pru:zvodnju nego ona od 2. septembra, kod Holandije, Danske, Bugarske i Turske za po 10.000 t i Mađarske, Bugarske i Letonije za po 5.000 t.

— Plan koji je izradila grčka vlada za amelioracije zemljišta predviđa pretvaranje u oranicu 30.000 ha pustog zemljišta, zaštitu od poplava, 120.000 ha i isušenje močvara i jezera sa površinom od 50.000 ha. Dosada ie smešteno 145.758 izbegličkih porodica sa 578.000 lica. Prosečna površina dodeljenog zemljišta iznosi 9,5 ha. 1937 utrošeno na amelioracione rađove 3.940 mil. drahmi prema 2.884 mil. 1936.

ИНДУСТРИЈА

— Američki časopis »Iron Age« piše da je čelična industrija SAD krajem oktobra 1938 radila sa 54% svog kapaciteta prema 51% polovinom. Pošto su u poslednje vreme pri-

TAJNE

А СЛУЖБА

spele velike porudžbine lima i valjanog železa on očekuje dalji porast zaposlenosti u toj grani i misli da će to poboljšanje trajati do kraja decembra. Veliki broji fabrika ima toliko porudžbina da ih neće moći izvršiti do kraja ove godine. Cene su sada čvrste i misli se da će ostati nepromenjene i u prvom tromesečju 1939.

— Čehoslovačka je zavela numerus clausus za mlinove. U buduće bez odobrenja ministarstva trgovine ne mogu se podizati novi, niti prepravljati stari. |

— U Zagrebu je održana vanredna skupština Saveza jugoslovenskih hotelijera. Donesena je rezolucija kojom se traži da se hoteli smatraju industrijom i da jm se daju poreske olakšice. kao i industriji. Podizanie hotela da se olakša oslobođenjem od svih taksa. U turističkim mestima da se ukinu sve takse i trošarine ili da se smanje na 1%o vrednosti kupljene robe. Zatim da se hoteli oslobode svih državnih i samoupravVnih poreza i taksa u toku 10 godina. Za sanaciju hotelske industrije da joj se odobre dugoročni krediti sa 2—98%0 kamate i rokom od 32 godine, a kao prva mera moratorium od 3 godine.

— Grčka industrija za poslednjih 10 godina napravila je veliki korak napred. 1936 je ona proizvela artikala u vrednosti od 11.540 mil. drahmi prema 6.445 mil. 1925. Najviše ie napredovala tekstilna industrija, čija je proizvodnja 1936 iznosila 3.710 mil., a 1923 720 mil. drahmi. Zatim hemijska sa proizvodniom od 9.096 mil. prema 155 mil. 1923 god.

— Kapacitet električnih centrala u Bugarskoj početkom ove godine je bio 130.000 koniskih snaga. 56.000 k. s. otpada na hidroelektrične, 16.000 k. s. na one sa dizel-motorima a ostatak na parne. 1997 je proizvedeno 92092 mil. kw sati, od čega je 129 mil. potrošila· industrija, a ostalo је Upotrebljeno na osvetlenje kuća i ulica. Na jednog potrošača dolazi 88,93 kw sata, a na jednog stanovnika svega 26,1 kw sat. Električna mreža iznosi 2.570 km za struju visokog napona, poštanska 3.800 km. Kapital investiran u ovu granu privrede iznosi 2.550 mil. leva. | |

— Prema vestima iz Praga firma »Bata« a. d. počela je sa proizvodniom velosipeda. Računa se da će se pojaviti i na tržištima istočnih zemalja.

— „Јадранска бродоградилишта" а. д. у Сплиту прошириће своје радионице и подићи ће нову управну зграду у укупној вредности од 2 Мил. дин.

— Друштво „Га Рата еппе“ повећаће капацитет производње феромангана са 3.000 на 12.000 тона. То ће изазвати пораст потребе манганове руде, која се добија из босанских рудника, на 30.000 тона.