Narodno blagostanje

:4% Renta. 1895 Loz Crv. KMrsta Duvanski loz - “Gotovo svi Su papiri u skoku u izveštajnoj nedelji. Skočila je Ratna šteta, skočili su Beglući, DdImatihci, 77% 'Bler itd. Poslednjeg- dana izveštajne nedelje bila je sitaacija vrlo interesanina i u pogledu tendencije vrIo Dovdljina: kod sviju papira bila je tražnja. Ponude ili: nije bilo nikako ili _je bila nad tražnjom. Kađgod je ovakva situać:ja ia tržištu, uvek posle nie dođe skok kurseva. Tražnja obično u početku gleda da dođe do što jeftinije robe, pa kad posle nekoliko dana to ne može da postigne, ona plaća veće kur'seve. Prema tome na osnovu događaja na berzi u ižveštajnoj nedelji dalo bi se zaključiti da se nalazimo pred skokom ·'kurseva. Obračunski kurs bio je u sve dane nepromenjen 44,55.

DEVIZNO TRŽIŠTE

· Kursevi svih valuta bili su stabilni, samo engleska funta i francaski franak su skočili q toku nedelje. To je pojava i na Sšfranim berzama, a stoji u vezi sa strožijim propisima u Engleskoj u pogledu isplata za račun stranaca. Dosada su banke imale genžralno uputstvo, da mogu vršiti isplatu u slučajevima koje ne zabranjuju propisi o kontroli deviznog ·prometa. Sada je nabrojano deset slučajeva kad banka može "да odobfi traženje po formularu El, a đa ne traži ođobrenje pDđ Engleske banke, Veći broj banaka dobio je ovlašćenje za poslove u stranim valutama, ali u buduće one same moraju da provere da li. je zahtev osnovan. Ogranmičavajaći dđodelji_уапје deviza samo n4 predviđene poslove, monetarne Vlasti su suzile kanale kojim& ie funta đolazila· Ta slobodno tržište, što se odmah odrazilo na njenom kursu. Po novim- propisima · dodđeljivaće se devize Za isplate premija Do polisama koje su zakliučane pre 4 septembra 1939, za isplata rente i kamata na hipotekarne zajmove ukoliko su te isplate O i pre Tata.

||| |

|

Stab. + Slobodno tržište: 22- 12859 | 281 | | 25-1 London 217.90 17670. 21802 21830 21901 pariz 0 | _ 19054/ | 100/60 12356. 12874. 12430 Njujork 55.— 44,55 55. 55. BB. Ženeva 12933,18: 1000— 128318 1233,18. 1283,18 Amšterdam 292268. 2370-— 2922,68 2921,40 2920:17 Brisel 920,1} 7Bl.— 924.88 924,88 928,58 Privatni. klifing: U : Нин ~ II il Uerln | 1400 1800. 080 MO

Страна 62 — __НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ ср а А daje stanje. ođista takvo bogadgić пат ražvićž kur- Berlin, ter, 1488 о NIUNĆ | 3 RO 0 au ~ === seva u. izveštajhioj nedelji kao što se vidi iz. dohje tablice. Grč.. bonovi- 32,50 i WU 3950 39505 89:25 одаје КЕ 56... === „495—' 427.50 496— 425— Сге. ђопом, [ег, == = —— E 209976, R. Št. term. —— — - === бонја = — == 0 Оби 06 49 Артаге! 1921 . — = — = Milano · 228,85 === 228,35 92835 · ·228.35 400 Agrarci 1934 —– 59.50 — — 50,50 Klirinške valute su stabilne. Poslovi su буе педе је БИ 6% Begluci || 755 — 75,75 76.— -=== Vrlo maleni, podmireno je svega 10—15% tražnje. Obrt jć #26%/o Begl. term. | —= — — === —-- пео Svega 2692 mil. prema 46,5 mil. prošle izveštajne neбеј: Dalmatinci 69.75 67.— 70.— 70.25 — — ~ delje, Velik pad obrta je u nemačkim markama, svega 10,325 5%/ Dalm,. term. | —— == — = === hilj. U dolafima obrt је позо 15,012 ћи, а м втекип bono: 79/6 ЈпуезН стоп! — — 98.25 — —-== ушта 710 И. 1 u bugarskim: levima 165. 'Stabilizacioni = E 97— === = U Cirihu su devizni kursevi sledeći: _ III III II III HI ВЕЕ 30:16 31-%1L37 Gl:XIFOH 17-1 234 буја Bler O А | 6 1 Pariz 20.921/a 14 687/2 11.6220 10.01 10.02 КЕ с лет sit 1 + 18 4 London 27.37 21.62 20.63 17.67 17.68 во & ar, 20 ___ Е ПН 1 58 Amsterdam 238 80 240.60 240.60 237.— 237.Борбе ава при н-= 68.95 6. НЕ а 0 345.14 432.50 443.— 446.— 446Ра то O 190.75 | 1 r:sel —.— —.— 74.70 75.10 75.-- Milano —.— —.— —— 22.50 22.50 Pab.. sradnji = = а 28 па Pab krupni Narod. banka , 7.400.— __ Robno tržište

Pšenica. — Na prekomorskim berzama kursevi pšenićć, u poslednje vreme, svakodnevno fluktuiraju sa po hekolko poena. Uvozničke zemlje, naročito zaraćene, iako irebaju robu nisu raspoložene da plaćaju visoke cene, jer Su troškovi podvoza i osiguranja koji u normalnim vremžhima iznose 2540% cene fob, sada viši od cene pšenice. S druge Siranč i statistička pozicija pšenice nije ni u kofh slučaju takVa da bi mogla izazvati čvršću tendenciju. Izvozni višak S.A.D. га Ovi kampanju, prema najnovijem izveštaju Ministarstva polioprivгеде, ром беп је па 370 до 400.000 vag. dok se ranije račuпајо sa око 270.000 vag. Na taj način izvožni višak: dveju severoameričkih država (Kanade i S.A.D.) potpuno je dovoljan da pokrije celokupnu svetsku uvoznu potrebu u kampanji 1939/40. Najzad, i stanje useva u S.A.D. u čitavom pšeh: čnom području Osetno sa popravilo, jer je Veliki ianudrški sneg stvorio neophodan talog i zaštitio useVe od ćventualnih mr4* zeva. Ipak, Za svaku sigurnost, S.A.D. odlučile su da dozvole povećanje površine pod jarom pšenicom. U Mađarskoj cena pšenice kreće se oko 21,90 penga, u Rumuniji 450 leia, a u Roterdamu 9,10 hol. forinti (Manitoba) za 100 R38. |

Termirski kurševi na prekomorskini bsrzama notirali sa:

М VII IX Vinipeg centi bušel 87 87:/8 88t/š Čikago # % 1001/+ 98 :97%4 В . Ајгез рег. КУ. 7,84 — —

Situšćija na domaćem tržištu је bež promena. Bad 58 Iokadhio nežnatneć količine Do stalnim ćerama Koje se, · prema provenijencijama, kreću između 185 i 201 din. Prižzađ je ovš nedelje počeo da kupuje brašno; тектје 1 шјане рогасе та izvož u Neriačku. Kao što je poznato, oktobarskim aranžmanom Метешта Su Za gornje proizvođe dati sledeći korntingen-

: brašno belo 2.500, mekinje 2.000 i uljane pogače 2.000: vaНЕ Prizad vrši kupovinu oprezno đa ne bi izazVa6 pore* miećai na tržištu, odnostio hiovi porašt cene pšenice zašta пе bi bilo nikakvog razloga buđući' да тлом raspolažu ZO та ћата Бејога brašha.

Izvozžiii paritet premda maiskom terminu u Čikagu bio: ić 140—149: din. baza Novi Sad. - “

Kukuruz. — Ма а вата u prekomiorskin m дете ljama Argentini + S.A.D. — teriderićija je ртета prošloj neđe+ lji nešto labavija. Ovakva tenđenćija u Arčentini posledića 16

< једп> запе заббгасајић teškoća pri uvožu, a s drage iz: leda za dobru berba. Početkom ovć godine: Argćritinia je raspolagala jžvožnim viškom (od svega. 58.000' vag.- Prema t6nia,