Narodno blagostanje

94, абгуст 1940. _

Prof. dr. A. Bilimović:

"НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Страна 551

_ Реукебто шкедетје Јадозеу је | # зрокахлаиа ОД 20 а фшоба 199 соса.

L KOJI PRIVREDNI POSLOVI OSTAJU U NADIEŽNO 571 DRŽAVE, A KOJI SE PRENOSE NA BANOVINU?

U našem članku „Ka pitanju o korporativnoj ptrivredi” pokazali smo da bi najpodešniji oblik privrednog uređenja za Jugoslaviju bila delimično dirigovana planska privreda.

Prvo pitanje koje se nameće u vezi sa takvim pre-

uređenjem narodne privrede je ono, u koliko i na koji

način |e moguća reforma čitave jugoslovenske privrede, prema jednom opštem plamu, posle sporazuma од 26 avgusta prošle godine, kojim je Jugoslavija pretvorena u jednu federativnu državu. :

| Pre nekoliko dana izašla je u Biblioteci „Politika i Društvo” knjiga docenta Beogradskog univerziteta dr-a Ljubomira S. Dukanca o „Privrednom uređenju federativnih država”. U ovoj knjizi pisac raspravlja o pitanju privrednog centralizma i privrednog federalizma, te sa gledišta ovih kategorija opisuje privredno uređenje najznačajnijih federalnih država. Privredno uređenje · Jugoslavije pisac ne uzima u obzir. Ali na str. 8 izražava mišljenje da „političko uređenje naše zemlje, zasnovano Sporazumom od 26 avgusta 1939, nikako ne prefposfalja ovakvo ili onakvo privredno uređenje. Kakva će privredna organizacija najbolje odgovarati našoj državi ne zavisi od njenog političkog već privrednog stanja.”

Ukoliko je u pitanju centralističko ili federativno uređenje |ugoslovenske narodne privrede, ovo mišljenje Dr-a Lj. Dukanca nije tačno. Uredbom o banovini Hrbatskoi od 26 avgusta 1939 god., kako propisi ove Uredbe o podeli privrednih nadležnosti između države i banovine u pojedinim tačkama nisu dovoljno jasni, predodređen je opšti oblik podele tih nadležnosti. Time je već prejudicirano privredno uređenje države u duhu dosta širokog federalizma. Nizom uredaba o prenosu raznih privrednih poslova sa države na banovinu Hrvatsku, izdatih na osnovu Uredbe od 26 avgusta 1939 god. određena je čak i konkretna podela privrednih nadležnosti, a time i konkretni opseg privrednog federalizma Jugoslavije.

Prema čl. 2 Uredbe o banovini Hrvatskoj prenose se u nadležnost banovine poslovi: poljoprivrede, frgovine, industrije, šuma, rudnika, građevina i socijalne po· litike. Svi ostali privredni poslovi, dakle novčarstvo, kredit (banke), zadrugarstvo (?) i dr. ostaju u nadležnosti državnih vlasti. Isto tako ostaju u državnoj nadležnosti privredni poslovi koji su od osobitog značaja po opšte interese države, kao što su: međunarodni pravni saobraćai, rudarsko zakonodavstvo i državna rudarska. preduzeća; izgradnje i održavanje državnih saobraćajnih sretstava i ostalih državnih objekata; spoljna trgovina kao i trgovina između banovine i ostalih delova države (jedinstvo carinskog trgovinskog područja); zakonodavstvo O merama i tegovima, o zaštiti indusfriske svojine, 0 poslovima privatnog osiguranja i osiguravajućim društvima; menično, čekovno, trgovačko, stečajno, obligaciono, pomorsko i autorsko pravo; opšta načela radnog prava i osiguranja, kao i opšta načela vodnog prava. Osim toga Ministarski savet može prenositi u nadležnost banovina i druge poslove.

Iz toga se vidi da čitava poljoprivredna i industriska politika kao i trgovinska politika, izuzev politiku spoline trgovine i osiguranje jedinstva trgovinskog područja, ne spadaju više u nadležnost državnih vlasti. Čak i postavljanje osnovnih načela kod svih grana ekonomske politike nije više nadležnost središnje vlasti.

Što se tiče poljoprivrede, Uredba o prenosu poslova poljoprivrede sa države na banovmu Hrvatsku od 8 decembra 1939 god. ostavlja u nadležnost središne vlasti samo međunarodne konvencije, kontrolu uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda i državne zakone O suzbijanju stočnih zaraza. Osim toga čl. 5 ove Uredbe nagoveštava osnivanje državnog poljoprivrednog 1 уејеrinarskog saveta radi koordinacije poljoprivredne 1 меterinarske službe. Ali ovaj Savet će biti samo savetoda= van organ čije odredbe nisu obavezne za bansku vlast.

Prema čl. 2 Uredbe o prenosu poslova trgovine i industrije izdane 8 decembra 1939 god. ostaju u nadležnosti države poslovi spoljne trgovinske politike, kao i mere čija je svrha da osiguraju jedinstvo trgovinskog područja. Isto tako državnim zakonima utvrđuju se opšta načela kojima će se osigurati ravnopravnost svih građana u pogledu uslova privredne nadležnosti na С tavoj državnoj teritoriji. Politika prema kartelima podeljena je između države i banovine. Ali država i banovina dužne su uzajamno izveštavati jedna drugu o preduzetim merama i registrovanje svih kartela vršiće se kod Ministarstva trgovine i industrije. Najzad, prema čl. 4 Uredbe osniva se pri ovom ministarstvu Savet za privrednu politiku sa zadatkom da predlaže načela za VOđenje privredne politike države i banovine. Ovaj savet daje mišljenja o konkretnim pitanjima trgovinske, industriske, zanatske, bankarske i turističke ро Ке Која ти зе budu dostavljala od strane države ili banovine. Alii ovaj Savet je samo savetodavan Organ. O organizaciji privredne statistike za celu državu propisaće se posebna uredba.

Uredba o prenosu poslova šuma i rudnika od 8 decembra 1939 god. samo potvrđuje u čl. 2 da u паdležnosti državne vlasti ostaju rudarsko zakonodavstvo i državna rudarska preduzeća te u čl. 4 veli da ovlašćeni rudarski inženjeri mogu obavljati praksu na celoj teritoriji države nezavisno od toga u kojem delu države su dobili svoje ovlašćenje.

Uredba o prenosu poslova građevina od 30 novembra 1939 god. prenosi na banovinu sve građevinske poslove na području banovine osim u čl. 3 nabrojenih putova koji ostaju i dalje u nadležnosti države. Ima još nekoliko propisa o Zavodu za ispitivanje građevinskog materijala pri Ministarstvu građevina, o vođenju hidroставке službe i o regulacionim radovima na plovnim rekama koji banovina mora vršiti u saglasnosti sa Ministarstvom građevina. Država može takođe graditi nove državne putove na teritoriji banovine Hrvatske, ali Uredba ne predviđa nikakvog opšteg organa za koordinaciju ovih građevinskih poslova u celoj državi.