Narodno blagostanje

НАРОДНО

18. јануар 1941.

___NA što 5е tiče državnih hartiia od vrednosti to ie samo povoljan znak, to je dokaz da papiri prelaze u čvrste ruke,

___Što se tiče izveštaine nedeliz ona je bila neobično Dovolina. To se vidi pra svega po pretanju kurseva.

4/) Renta 1895 Loz Crv. krsta Duvanski 102

Na celoj liniji su kursevi bili u porastu kao što se to vidi iz gornje tablice. Najjače su napredovali Ratna šteta i Begluci. Ratna šteta je dostigla 15 o. m. kurs od 469, koji nije bio već nekoliko godina. Time se približava maksimalnom kursu koji je zabeležen na beogradskoj berzi pre nekoliko godina od 487. Begluci su takođe u porastu i nisu više daleko pd maksimalnog kursa koji su imali 31 decembra 1940 g. Papir iz u jakoj tražnji, a ima ga vrlo malo na berzi. Seligman se traži po 108. To mnogo znači pošto se zna da će biti amortiziran alpari. Kao što čitaoci znaju, najglavniji je danas papir na berzi Dalmatinac. I on je napredovao, ali nešto sporije kako je to razumljivo s obzirom na to da je on predmet mnogostranog interesa na strani kupaca i prodavaca.

Kako je promenjena struktura obrta na beogradskoj barzi lepo se vidi iz donje tablice obrta.

9-I 10-I 13-1 14-1 15-1 16-1 p1/%/o Rat. šteta 467.— 466.50 467.12 467.75 469— 46821/5%/o R. Št,, fer. —— _____ _______ ___ 4%' |" Аггаг. 1921 ——— | —= 57— 40/, Агтаг. 194 —— = 54— 5450 5425 556% Begluci 8350. 8350 8450 —— —— 5.6% Dalmatinci — 79— 79.75 80.25 8012 80.25 7% “Investicioni. —— = = — ]00.75 77% Stabilizač: zo — _______-=- --__ 7% Seligman =—__—= = =. — =" #037% Bler — = == | | == 80% Bler = = == = = == боје 5. агт. 56. —— — = = 7650 | 690 -. 2, арт. 51 = = —— | —= == боје. . 5. астг. Кг.- —-=- 78— —=-. 7837. 78:50 === Pab sitni = ——= Pab srednii == == == == == == Рађ krupni =— 20— — = = = Narodna banka ——7.050.— | ——= ——7,080.— ——

|

10—16-1 9—9-1-1940

Ratna šteta 660 321 49/ Артагс! 1921 42 160 4% Артагс! 1934 624 6 Begluci 204 167 6% Dalmatinci 1.574 292 6'/o Šumski agrar 212 122 7% Investicioni 50 111 7 Bler E 8% Bler SO EEEE 7 Seligman = __ Narodna banka 338 112 Рађ 32 20

Ukupno 3.736 1.306

Ukupan je obrt tri puta veći nego što je bio prethodne nedelje, koia je bila kao što znamo nedelja odmora posle živoga rada krajem godine. Ali i ukupan obrt od 3,7 miliona dinara nije ništa neobično već naproliv normalna veličina u poslednioi godini. A kad zagledamo u obrt pojedinih papira onda ćemo videti promenu strukture. Za malo polovinu celog obrta čine Dalmatinci: 1,57 miliona din. Ratna šteta koja je nekada imala veći obrt nego svi papiri zajedno u ovoj nedelji ie imala obrt koji ja manji od polovine obrta Dalmatinaca. Veliki obrt u Dalmatincima treba razumeti, tu ima vrlo često

БЛАГОСТАЊЕ Страна 47 obrta među berzijancima gde se isti komadi nekoliko puta poiavljuju. To je normalna pojava kod papira koji vode na berzi, a Dalmatinci danas vode, Uvšk ima pomalo špekulacije ı ona je sva obrnuta ka Dalmatincima.

Interesantno je da su 4% agrarci iz 1984 imali obrt koliko i Ratna šteta. U tom se papiru u poslednje vreme Živo radi. Vrlo je velika tražnja za njim tako da je za .dve tri nedelje silno skočio. _

Kod drugih papira nemamo ništa naročito da primetimo, Kad smo rekli da se izveštaina nedelja razvijala pod vrlo povoljnim auspicijama, nismo mislili samo na razviće kurseva, već i na dve druge okolnosti koje treba naročito zabeležiti. Prva je okolnost činjenica, da je i ove nedelje apstinirala javna ruka kao kupac i da je gotovo ceo obrt obavlien među privatnicima. Toga nije bilo odavno. Očekivao se veći kup početkom ove godine, za rezerve pojedinih novčanih zavoda i drugih ustanova. Ali izgleda da je za sada interes čisto privatni apsorbovao najveći deo ponuda. Druga važna okolnost je da je od toga veliki deo otišao van Beograda, u Ljiublianu, a možda i u Zagreb. Ljubljana se uvek interesovala za državne hartije. Što se tiča Zagreba, ne bi bilo ništa neobično, ako bi se i on interesovao posle govora E. Ministra finansija d-ra Šuteja o stanju naših državnih finansija i državnog kredita.

DEVIZNO TRŽIŠTE

Devizna direkcija Narodne banke obavestila je koje se zemlje imaju smatrati klirinškim a koje daviznim. Zemlie su podeljene u četiri grup. U prvoj su klirinška zemlje iz kojih se može da uvozi bez prethodne dozvole Devizne direkcije: Nemačka, Protektorat, Italija, Mađarska, Slovačka, Grčka, Turska, Bugarska i Poliski Guvernman. U drugoj grupi su klirinške zamlje sa kojima se vrši plaćanje preko nemačke obračunske kase, a potrebna je dozvola Devizne direkcije za uvoz: Holandija, Belgija i Norveška. U trećoj grupi su Finska i Danska, iz kojih se uvozi u kliringu uz prethodnu dozvolu Devizne direkcije. Sve ostale zemlje smatraju se deviznim.

Slob. tržište Slob. +

10-1 „Q28,5%0 18-I 1441 15-1 16-1 London 217.50. „174.17 „247.50 21750 21750 _ 217.50 Njujork 55.— 44.55 55.— 55.— 55.— 55.Ženeva 1276.10. 1033.64 1976.10 1276.10 1276.10 1276.10 Privatni kliring Berlin 1782.— _____|780— 1782— 1782— 1782.Grčki bonovi 49 — 39.— 39— 39— Sofija — — 55.72 56.24 — Milano 228.83 __ 92883 22883 22883 228.83

Obrt je bio 38,2 mil. dinara:

(u hiliadama)

Berlin stari 8.566 Berlin novi 11.758 Solun 4.274 Sofija 65 Stokholm 21 Niujork 3.266 Cirih 10.312

Pada u oči veliki obrt u grčkim bonovima. Pošto se prelazi na plaćanje u devizama imaoci se žure da likvidiraju bonove, da ih ne bi morali kasnije da daju po п ст kursu. Zbog ponude tendencija im je labava. Suprotno je kod bugarskog leva. Obrt je malen, a kurs ima tendenciju da skoči.

Devizni kursevi u Cirihu bili su sledeći:

31-XII37 31-XIL-38 31-XI-39 7831-XIH-40 15-1-41

London 062. 2062 17265... 1610. [6125

| Мајот. Изо | 445 445 431. 231 _ М!апо МА __-_ 22505 21725 — 21725