Nova Evropa

без правне историје и правне филозофије, дочим ових без оних првих не може никако схватити. Али, о томе би се дало јоп: много говорити. Међутим, од свих постулата код реформе правних факултета, држим да је ипак најважније, да се тежиште јуристичке. наобразбе од предавања премјести у семинаре, и то једнако вриједи и за стручну наобразбу и за строго научну. И још више: у семинарима долази до особног саобраћаја између професора, и ђака, а тај ће повољно утицати и на професора и на ђаке, јер дистанца | која их, у правилу, данас дијели не може донијети добра плода. || | Марко Костренчић.

" РотогзКко-!гбоуаско zakonodavstvo Jugo| slavije.

(Pisac ovoga članka, odvetnik na Reci i docent za pomorsko pravo na zagrebačkom univerzitetu, član je komisije za izradu zakonika pomorskog trdovačkogč prava, te ima i kompetenciju i mođućnost да dovori o ovim za našu državu danas tako važnim pitanjima.)

Vrata Janova Hrama na rimskom forumu još nijesu sasvim zatvorena, blagodati mira Još nijesmo posvema dočekali, ali ipak se miče; puška i mač stupaju u pozadinu, a pravo će i zakon da stupe, ako bog d3, na svoje mjesto, | ||| Jugoslavija imade morsku obalu ogromne duljine. Nije to samo 11 čedan izlaz na more, što ga je Srbija prije Svjetskoga Rata za sebe tražila, nego čitavu i najdužu stranu naše države oblijeva more. 1 za pomorstvo, nužni korelat posjedu morske obale vrijedi načelo: | »justitia fundamentum ,,,«, jer bez pravde solidnoga razvitka po|| morske trgovine ne može biti. A za pravdu treba dvoje: sudova, | što će je krojiti, ı zakon, koji će se primjenjivati,

Posmatrajući s te strane prilike u našoj državi, vidimo slijedeće, Uredjene pomorske trgovačke sudove imademo samo u | jednom dijelu obalnoga područja, u Dalmaciji, Ondje su ostale па | snazi austrijske uredbe, te kotarski i okružni sudovi kako su prije postojali, s kompetencijom za sudovanje u pomorskim trgovačkim stvarima, Na teritoriju Crnegore nemamo uredjenih pomorskih sudova, kao što ih nije nikada ni bilo; a nemamo ih danas niti na čitavom području od sjeverne dalmatinske granice sve do Sušaka. I u Crnojgori i u čitavom Hrvatskom Primorju postoji, u tom poledu, pravi pravcati »ex-lex«, Skupnom naredbom ugarskoga ministra predsjednika i ministra pravosudja, te hrvatskoga bana, od godine 1871, dana je riječkom tribunalu za pomorske. stvari isključiva prvomolbena sudbenost za čitavo Hrvatsko Primorje; druga je || instancija bila kr, tabla u Budimpešti, a treća kr, kurija, takodjer || u Budimpešti, Uredovni je jezik za te poslove bio hrvatski, ako su ||| io stranke tražile, Prevratom зе to dakako odjedared promijenilo,

| П. 372