Nova Evropa

referendumu, jednom plebiscitu, čiji rezultat ne bi imao zakonske sile ali bi se smatrao kao akt jedne narodne manifestacije, lako ni francusko zakonodavstvo ne dopušta referendum za odluke Parlamenta ı Senata, izvesne opštine su da ipak zavele za važne komunalne stvari (»referendum municipal«), Zašto se i kod nas sličnim referendumom ne bi pitao narod, je li zadovoljan imenom svoje države. U svima kulturnim zemljama, kada se krsti dete kumovi dodeljuju ono ime koje sn izabrali sami roditelji ; jedino se na Balkanu održava čudni običaj da kum da ime koje se njemu svidja bez рге ћодпов savetovanja sa familijom. Naši upravljači krstili su Jugoslovensku državu nepitajući za savet narod, Jedan dobro izveden referendum pokazao bi im, da nisu svemoćni i da je Slavna vrlina pravih državnika staviti se u službu. naroda, ia -

Ustav koji je ove godine izglasan u Skupštini, delo je kompromisa, cenkanja i робадјапја, а пе izraz spontane narodne volje. On je verno ogledalo pometenosti duhova. {Odsustvo G., Protića, glasanje G. Trumbića protiv ustava, vrlo su karakteristični primeri za ovo, Isto tako izjava G, Pašića da »ustavi nisu večiti«,) Џ svima evropskim državama opaža se jasno da centar i desnica ne mogu dati ništa trajno bez učešća levice, koja·predstavlja narodne mase i čiji uticaj u javnom životu neprestano raste, Mi ne možemo izbeći ovaj proces. Mogu mapredovati politički samo one države koje imaju na upravi slobodoumne elemente. Francusku vode danas Žoresovi učenici i prijatelji: Milran, Brijan, Vivijani; Belgiju socijalistički lider Vanderveld ; Čehoslovačku Masarik, Beneš, Klofač, Samo Italija, Grčka, i mi idemo vratolomno u desno, i vraćamo se žalosnoj prošlosti, Pri prvoj reviziji Ustava, naša će država dobiti novo ime a verovatno ı novo uredjenje, To novo državno ime odgovaraće narodnom imenu i staviće se iznad političkih mahinacija, Današnji upravljači uvideće tada da je teško raditi bez naroda a još teže protiv naroda, Oni zaboravljaju, da oni, pored ličnih ambicija, partijskih interesa i dužnosti prema Kruni, imaju i obaveza prema narodu koji zastupaju, Vladaoci, vlade, parlamenti, ustavi, i stranke, su prolazni, — narod je večit, ] ako narod hoće Jugoslaviju a ne »Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca«, imamo se pokloniti i poštovati njegovu suverenu volju,

Рт. Мирорте.

· Видовдански устав, и наш нацијонални _ проблем.

Устав смо поодавна већ.добили, али једно од главних питања, — наш нацијонални проблем — остаје отворено. ·

Уставотворна Скупштина ако већ није била способна да нам да устав у духу модерне демократије, а она је могла бар да реши наш нацијонални проблем у духу модерног нацијоналивма т. ј. у духу Југословенства. Међутим, овај устав носи већ у свом првом

359