Nova Evropa

ргојагпе 1 kratkotrajne, jer imade nebrojenh primjera, da već u sljedećoj generaciji, koja se je našelila u Americi ili na žapadu Evrope, nalazimo mišičave pojedince koji se od svoje nove okoline samo teško dadu razlikovati. No u isti mah naći ćemo, baš na Zapadu, гледји Жаоунна često visokog stepena kulture ic розе »азтиlovanih«, — a to valja naročito naglasiti, — mnoge koji, se ipak ističu svojom posebnom židovskom ošebujnošću, Mogu biti čak i pokršteni, Često su 10 Za nauku vrlo zaslužni muževi, koje bi javnost inače šusretala s povjefenjem, ali čim ih kod nastupa upoznaje da su Židovi, odmah se smatraju tudjincima i susreću hladno,

Nije lako ustanoviti sve komponente što sačinjavaju taj moderni židovski tip, Mnogo se učenjaka bavilo ovim pitanjem, mnogo je mišljenja o tome izrečeno, Mi ćemo ovdje, za časak, slijediti samo one istraživače koji žele da dohvate suštinu тодетвов Židova s psšihološke strane, tvrdeći da su moderni Židovi u velikoj većini poseban karakterni tip, Samo karakterološki način promattanja, koji je sada prodro u psihologiju, te nastoji da dosegne i shvati čovjeka kao cjelinu, može u ovo pitanje unijeti svjetlosti, Ovakvo nas promatranje uči, da su cijeli način življenja nekog čovjeka: njegova aktivnost, snaga, i način i oblik njegova djelovanja, odredjeni jedino konstitucijom njegovih živaca i duše, Umjetnik, naprimjer, koji je darovit i stvara, imade da zahvali svoje uspjehe jedino svojoj neuropsihološkoj konstrukciji; ova se sastoji u tome, što i njegovoj duši vlada osjećajni život, i alektivna je strana hjegove duše (možda na štetu drugih dasevnih svojstava] veoma razvijena ba ga čini sposobnimi da se može uživiti u neki osjećaj i da. ga može sam proćutiti, Ova se njegova posebna duševna konstitucija očituje nesamo u hjeBovom značaju već i u hjegovoj liziognomiji [umjetnička glava), Ovako gradjeni ljudi slični su medjusobom, oni će prema pojavama života zauzimati slični stav, imaće slične nazore na svijet, i uopće će se dobro medjusobno razumijevati i rado družiti; naprotiv, izmedju njih i njihova antipoda, tojest čovjeka koji se rukovodi samo razumom, a kod kojeg se afekti gotovo ništa he ispoljuju, vazda će zijevati veliki jaz, Čovjek hladna razbora misli i radi drugačije, zhačaj mu je drugačiji, što nam je posve jasno, jer su lo Sve očitovafija sasma drugačije duševne gradje, Tako i kod Židova: njesova osebujna duševna konstrukcija odredjuje hjeBgov izražaj lica (пина, ali ne obličje), njeBov temperamenat, dinamiku njegove pojave, te ima za posljedieti da se moderni židovski trgovac, političar, i učenjak, razlikuje od nežidovskih, Teško je, prema svemu ovom, davati u tančine karakteristiku židovskog bića, već poradi toliko nijansa, pa ćemo stoga ovdje samo neke osobine ukratko spomenuti,

Oko, i stanje u kome se nalazi mišičje lica (njihova boja i napetost), odredjuju u najvećoj mjeri ono što hazivamo izražajem lica, I, u tom pogledu, židovsko je oko naročito značajno, Opisuju ga бота ко „Oči su velike, tamne, i sjajhe, Iz njih općenito kao da se odrazuje sjeta, koja u povoljnim slučajevima daje licu sanjarski, me-

261