Nova Evropa

lankolični, ili misaoni izraz, dok se u drugim slučajevima izvrgne u irzajima te daje takozvani pospani tip« (Ripley). Ili ovako: »Čini še, da je tipična pojava, da oči Židova imaju dublju očnu duplju, čega je posljedica veća dužina gornjeg očnog kapka, a to daje židovskim licima izražaj umornosti, drijemljivosti, mlitavosti, i vrebanja , , „Oči su zasjenjene i okružene podočnjacima« (Schleich), Često se opaža i neki nemir u pogledu, Značajno je takodjer blijedo, sumorno lice, i io osobito često kod židovskih intelektualaca, To je opet u vezi često sa grčevitim sužavanjem krvnih žila, koje rado usljedjuje nakon duševne napetosti, Tako dakle čitamo već s lica, da зе !та пјеба krije duša s malo veselja, zadovoljstva, i mira,

Buber prikazuje duševnu konstituciju Jevreja ovako: »Židov predstavlja motforični ljudski tip najčistijeg kova, — Osnovni je duševni čin motornoga tipa cenfrifugalan: poticaj dolazi iz njegove duše i postaje gibanjem, Osnovni čin senzitivnoga tipa je centripefalan: jedan dojam pada u njegovu dušu i postaje slikom, Oboje misle, ali mišljenje jednog kreće se u sferi djelovanja, a drugoga u sferi oblika, Motorni sistem kod Židova radi življe no osjećajni, on ispoljuje više svoju ličnost u djelovanju nego u zamjećivanju, Bitnost njegova doživljaja počiva u njegovu djelovanju, Židov zamjećuje više gest nego obličje onog što ga okružuje; više ono što slijedi jedno iza drugog nego ono što postoji jedno pored drugog; više vrijeme nego prostor. On vidi istinskije šumu nego drveće, more nego falase, općinu nego ljude, . . , Zato ima u njegovoj duši više raspoloženja nego slika, i zato ga nešto goni da obilje pojava spaja u pojmove, još prije nego je svaku pojedinu posve proživio« . ,,

Židov je prototip duševnog čovjeka, t, j. čovjeka koji radi samo duhom, To ima svoje prednosti, ali i loše posljedice, Prednosti utoliko, što je sposoban — a to mu se općenito priznaje — da vrši najvišu duševnu djelatnost, čime je čovječanstvu već često znatno poslužio, Loše su posljedice, što svaki prejaki razvoj duševnog umijeća ide na račun tijela, čime biva poremećen potrebni sklad iZmedju duše i tijela, te nastaju nastrane fiziognomije, Prekomjerno naglašavanje duševnih vrijednosti (u znanosti , umjetnosti, i etici) svojstveno je Židovu, i baš to smeta oportunistički nastrojenu ргоsječnom čovjeku njegove okoline, Njegova neutaživa žedj za naukom buni često njeđove umjerenije nežidovske saradnike, U estetskom uživanju Židov teži takodjer zatim da dosegne vrhunac u pogledu etike, pristaša je apsolutne etike, koja bi idealu općeg bratimljenja čovječanstva žrtvovala najradje sve nacijonalne ideale, radi беба даkako: opet dolazi u sukob s pojedinim marodima i s nacijonalnim pojedincima, Židov se, dakle, odlikuje svojim ekstremnim stanovištima na raznim područjima ljudskog djelovanja, ;

Kako da se razumije, i čime da se protumači, ova osebujnost naravi? — Imade pri tome, dabogme, i nešto razloga u južnjačkoj krvi, Ali je izvjesno većina toga stečena i uzgojena kroz mnogo pokolenja, koja su provodila jednostavan način života, Tko poznaje povijest Židova, pa znade da je ona, kroz mnogo stoljeća, samo po-

262