Nova Evropa

tudj, importirani neprijateljski bauk, koji nikako nije za ovo. tle ovde, jer Je Amerika »Žemlja Demokracije«. Socijalizam je, po tim teorijama, neko čudno i mistično orudje, kojim se stalno služe neki još čudniji i i još nevidljiviji neprijatelja Amerike, da bi razorili njenu moć 1 veličinu (dok Japan preti ratom — ELE [| — 1 тајо narod treba da se brani te »strane« napasti, treba da se osnivaju »Narodne Lige«, »Lige Veterana«, »Gradjanske Lige« i tL. d, Za vreme rata, i neposredno iza rata, za one dve, tri godine, aj način парадапја па socijalizam, koji su revnosno primeniivali i najveći i najozbiljniji listovi, došao j je već do komične apsurdnosti svojom tendencijoznošću i neosnovanošću, U poslednje se vreme malo prestalo sa takovom taktikom; nastalo je bar jedno zatišje do novog početka. Jer to nije novina, Još je Engels napisao {1887), na početku svoje kratke studije o Radničkom Pokretu u Sjedinjenim Državama: »Deset meseci su protekli otkada sam, po prevodiočevoj želji, napisao dodatak ovoj knjizi; i u toku tih deset meseci u američkom se društvu izvršila takva revolucija kakvoj bi ma u kojoj drugoj zemlji trebalo za razvoj najmanje deset godina, U februaru 1885, američko je javno mišljenje bilo skoro jednodušno na stanovištu: ба nema radničke klase, u evropskom smislu reči, u Americi; da konzekventno nikakva klasna borba medju radnicima i kapitalistima, onakva kao i ona što je razderala evropsko društvo u Котаде, ne bi bila moguća u Američkoj Republici i da je, prema tome, socijalizam stvar unesena sa strane, koja ne bi mogla nikada da se ukoreni na američkom zemljištu, A ipak, u tome je trenutku dolazeća klasna borba već bacala pred sobom gigantsku senku u štrajkovima pensilvenijskih ugljenih rudnika, i kod mnogih drugih poslova, a naročito u pripremama, širom cele zemlje, za veliki osmočasovni pokret, Кој je imao da Dip noj i Ol je i otpočeo, idućeg maja«,

Kada je Engels radio na ovoj svojoj studiji, u А тнЕттоу su već postojale tri velike socijalističke organizacije: njujorška grupa oko Henri Džordža, »Vitezi Rada« (jedna organizacija u kojoj Je još preovladjivao uftopistički socijalizam), i američka »Sozalistische Агђенегpartei« (jedna čisto nemačka grupa, koja je vodila svoju propagandu na nemačkom jeziku, i bila filijala nemačkog sindikalističkog pokreta za njihove iseljenike u Americi), 11. novembra iste godine kada је Engelsova studija izašla bio je i čuveni proces čikaških anarhista, kojim su šestero njih bili obešeni bez ikakvih stvarnih dokaza pred sudom o njihovoj krivici, a veliki broj drugih bačeni u tamnicu, odakle su posle nekoliko godina opštom amnestijom oslobodjeni, uz izjavu tadašnjeg guvernera Ilinoasa, da je to bio najveći sudski zločin što ga istorija pamti, Medjutim, prava šira akcija socijalističkog pokreta počinje tek iza 1900, — onda kada je i američki kapitalizam došao.

u svom pobedonosnom zamahu već blizu svojoj meti, Nekako odmah iza 1900 počinje čitava serija skandaloznih otkrića o zakulisnim tajnama američkih trustova velike industrije, čiji su se upravnici služili u svojim borbama za milijone najbezočnijim sredstvima, Naročito je čuveno bilo otkriće jednog bankara — Lausona —, koji je još 1904, пе iz kakvih humanitarnih razloga već iz osvete, obelodanio niz

355