Nova Evropa

najača zbirka njegovih stihova, To je epopeja čovečanstva, svih njegovih nada, bolova, i radosti; to je, i u filozofskom pogledu, najpozitivnija knjida pesnika, jer je kroz smisao stihova konzekventno proveden princip evolucijonog monizma., Nevidljive i vidljive ruke iz svih vekova u sve vekove rade na zajedničkom kozmičkom delu po kozmičkim zakonima, U misticizmu kozmička harmonija. Vrhunac pesnikova optimizma s pesničkom, mističkom mohlivacijom ; moćni refren: slatko je živeti!

»Hudba pramenu« (»Muzika izvora« 1903) je knjiga filozofskih eseja, lirske metafizike, Vid pesnikov je okrenut prema iranscedeninome i realnosti, U- sintezi tih dvaju svetova sagleda pesnik viši život, 1 __ Ма Копси дечефпајсфова veka dostigao je realizam u češkoj liieraturi kulminacijonu tačku, i dao sve što je mogao dati, Moderna dolazi u znaku preporoda, i to pre sveđa etičkog preporoda, Sa vanjskih problema prelazi umetnost na probleme duše, i traži za nov sadržaj novu formu, Bržezina, najsnažniji pesnički i filozofski duh moderne Češke, svestrano studira i proživljuje indijsku i hrišćansku mistiku, moderne pešnike, i nemačku idealističku filozofiju, Od lirike preko mistike, dolazi do čiste metafizike, On obogaćuje češki pesnički jezik, i nastavlja delo Vrhlickoga oko modernizacije poetskog izraza. Kroz pet njegovih knjiga pesama vidimo jasnu arhitektonsku liniju pesnikova karakterističnog razvoja, od osobne poezije pesimističkog idealizma do kozmičkog optimizma, Duh Bržezinin obuhvata svemir i diže se svečanim kretom nad pojedinosti, on otkriva u nama deo božanstva, ali savršenstvo vidi u kozmosu, u celini, u čovečanstvu, u životu, — а život je život celine, svih bića ; bol je jedna i kozmička, radost je jedna, Ima jedna opšta harmonija, zakoni svemira, ima nešto tajno, nepoznato, najviše, što Bržezina nikad ne naziva Bogom a što ipak svemu daje smisao, U tome je osnov Bržezinine pobožnosti i religije, tu je i njegova snažna plemenska karakteristika, češka i slovenska, Sloveni spajaju misticizam i spiritualizam sa realizmom, i ono što je Brandes rekao o poljskim pesnicima, da su u isto vreme spiritualiste i realiste, vredi za sve velike slovenske pesnike u podjednakoj meri, za Krasinskog i Slovackog, Tolstoja i Dostojevskog, pa i za Bržezinu, Religijozna mistika je istorijska oznaka češkog duhovnog života, oznaka koja se nasledjuje, Neuzimajući u obzir poljski uticaj, koji nije neznatan, katoličku mistiku nasledjuje Bržezina od Zajera (Љеует), Код Којеба је опа glavna karakteristika celog pesničkog dela, S jačim misaonim fondom nego Zajer, Bržezina je prodro u suštinu misterija čovečje sudbine, i povećavši broj ljudskih nadanja stvorio svetlu iluziju višeg života, Tim transcedentnim optimizmom vezao je, da tako kažemo, nebo sa zemljom, Njegovo »Slatko je živeti« ima duboko mistično značenje, čije korene treba tražili pre svega kod Platona, dok su Hvitmen i Verharen pojačali u njemu himničku i socijalnu notu. KErotičku ekstazu, koja se radja iz svih čula, i erotički kult smrti, ima Bržezina od božanskog romantičara

131