Nova Evropa

čuda, i bilo mu je krivo što Judeji ne veruju dok ne vide znake i čuda; a u Nazaretu nije mogao da čini čuda, jer nisu verovali, Ovo mišljenje potvrdjuju i druga mesta u evandjeljima, Kad je Isus izlečto ženu, koja je bolovala od tečenja krvi, Isus joj je rekao {a i u drugim sličnim prilikama govorio je): »vera fe je tvoja spasla«; a nije rekao: Sin Čovečji te je izlečio, ili Otac Nebesni te je izlečio, Optimizam, uverenje da je duh prijatelj i zaštitnik života, najači i svemogući, jači od bolesti , sami su po sebi najbolji lečnik, U Svetom Pismu ovako se opisuje moć vere: »Svagđda vidim pred sobom Gospoda, on mi je s desne strane da ne posrnem, Toga radi raduje se duša moja * srce moje i veseli se jezik moj; još će se tijelo moje smirifi u uzdanju«, Nedostatak vere i ljubavi, što znači i nedostatak razuma, ubija: »Bezumnoga ubija gnev i ludoga usmrćuje srdnja«, Isus je smatrao. i telesne bolesti posledicama duševne bolesti, i pitao je kod bolesnika, šta je zgrešio dotični, ili njegovi roditelji, Stoga je najmanje osnovano, u naše vreme, kad sugestivna terapija ulazi i u medicinsku nauku, te sa sumnjom, pa i prezrenjem, Чеда па lečnička dela Hristova, Lečnici ne misle više tako o njima; naprotiv po svemu izgleda, da će se baš u interesu terapije tražiti podržavanje verskih ideala u čisto apsolutnoj formi, jer je samo u njima protuteža silnom uticaju materije (ploti i krvi) koja znači vlast fmine, Mase bolnog čoveštva to instinktivno osećaju, i stvaraju ih same, makoliki bio protest racijJonalista, Ko dublje misli uzdržljiviji je u bezobzirnoj kritic:, i čini nam se znakom dubine shvatanja kod profesora medicine, koji traži da se piše o crkvi s motivacijom »ne živi čovek samo od hleba«, Ne može biti dobar lečnšk ko nije dobar psiholog.

Još da dodirnemo. pitanje o čudima vaskrsavanja mrtvih i vaskrsenja iz mrtvih, — Reči »smrt« i »vaskresenje« ne znače u Svetom Pismu samo ono što mi pod njima razumemo, nego su mnogo puta figure, Mrtav je, po pričanju evandjel'sta, i onaj koji je moralno pao. O bludnom sinu kaže se da je bio mrtav i da je oživeo, Oslobodjenje od zakona Mojsijeva naziva se, u Poslanici Rimljanima, umiranjem (za greh), Vaskrsavanje znači ı vraćanje u život obamrlih, onesveštenih, onih koji su u letargičnom snu. Evandjelist Luka pripoveda, kako su Isusu dojavili, da je umrla kći starešine zborničkoga; otišav u njegovu kuću, reče Isus: »Ne plačite, nije umrla nego spava«, Zatm reče devojci: »Devojko, ustanil« I — pripoveda se dalje — povrati se du h njezin, i ustade (u slovenskom prevodu stoji »voskrese«} (Luka 8, 52—26). Na jednom mestu, u poslanici Jevrejima, znači vaskrsenje izbavljenje (iz opasnosti boja): »Verom (neki) postaše jaki u bitkama, rasteraše vojske tudje; žene primiše svoje mrtve iz Vaskresenja, a drugi biše pobijeni neprimivši izbavljenja, da dobiju bolje vaskrsenje« (Jevrejima gl, 11 st, 34-35), Iz toga se vidi, da prvi put upotrebljena reč vaskrsenje znači upravo izbavljenje.

O umiranju Isusa na krstu stoji, u našem prevodu evandjelja, da je azđdahnuo, a u slovenskom (koji je verniji), da jeisp ust io ili predao duh, No od najstarijih vremena. verovao je najveći deo vernih, da je Isus na krstu uistinu umro, i da je telom oživeo

238