Nova Evropa

Narodne poskočice dosad nijesu svratile na se pažnju skupljača, možda zbog male poetične vrijednosti im uopće, ili zbog pornografske im sadržine, Da imamo pribrane poskočice iz Karlovaca i Fruške Gore, pokazalo bi se da se kola u Djačkom Rastanku podudaraju s njima nesamo u obliku nego i u mofivima, Ja slučajno znam nešto narodnih poskočica pa sam i medju njima našao sličnih motiva. Treba porediti ove stihove Djačkog Rastanka sa stihovima narodnih poskočica: Svirac svira, srce dira — Ala svirac lepo svira,

(ура сарај ра пајсира Lepo svira, srce dira —

Malo lupni, malo cupni — Opa cupa, čižme moje Oho, sele, vita stasa, Lupni nogom, polij vodom Drž' se braci oko pasa — Drž' se, seko, za kajiš —

Ovaki su mogli biti motivi i elementi narodnih poskočica koje je B, Radičević, za svojega djakovanja, čuo po berbama, slavama ili svadbama, te je dobio pobudu za svoja kola u Djačkom Rastanku, naročito za one dijelove kola Кој govore o plesanju, plesačima i plesačicama, o svircu, o ljubavi.

Ali je u umjetničkoj obradi narodnih poskočica neko preftekao našega pjesnika. Dok je on bio još djak u Karlovcima, izašla je u Serbskom Narodnom Listu (god, 1839, br, 19.) pjesma Kolo, koja je iduće godine preštampana u novosadskom kalendaru Ru žici, Pjesma glasi:

Ko ne b' volo vitko kolo? Neće Mata žalit' zlata,

Ko li kune čaše pune? Sviraj svirče, Iresi striče! Suda zveka, ljubav preka, Seka Maca oči baca,

Svirac svira, srce dira, Dlanom lupka, petom cupka, Djeve mile kolo šire, Мофе Čava udešava.

A igrače znoj optiče. Aj huj, Srbe, čuj,

Iha haj, vina daj! Kako Neva uz rog peva: Neka Mija sad napija, Da je tudja svagda hudja, Aron baća kolo vraća, Nit je naše kaddod loše,

Po jeziku, izrazima i mislima se vidi, da je sastavljač ove, pogdješto i smetene, pjesme bio neki književan čovjek, Alije osnova narodna, Radičević ju je morao poznavati, To svjedoči i sličnost nekih motiva, i jednakost nekih fraza i cijelog jedno stiha, i ideja cijeloga komada: poetični izraz plesanja u obliku poskočica, Ali se Radičevićeva poezija daleko odvaja svojom finom jezičkom obradom i sugestivnim lirizmom od onog pijaпаскоб базКапја, Radičević je od sjirovog gradiva formirao umjetničko djelo,

pok. 7ih. Ostojić,