Nova Evropa

I doista, mi u Ifakji videli smo gde pred našim očima, iznenada, iščezava državnički autoritet proleterskog udara, a iz njega nastaje fašistički pokret, proklamujući da Država ne postoji, nije, već da se malo pomalo stvara, od onih koji u nju veruju i koji je hoće, i to onaka kakovom je oni zamišljaju i kakovom je hoće, Fašizam nije drugo do apsolutan alttivizam, presadjen na tle politike, Kad sam ja, godine 1921, ustanovio morfološki odnos (kako bi rekao Špengler) izmedju aktivističkog idealizma i fašizma, što je danas svejedno, onda se svako čudio, i bio je to meki lilozoiski skandal; a eto se dogodilo da je već posle godinu dana faši zam pošao tim putem, postavivši svojim službenim filozotom Gjentila, A. da je lašizam uistinu relativizam i aktivizam u akciji, potvrdio je i njegov prvi »vojvoda«•« Benito Musolini, u polemici koju je samnom iste godine vodio pod maslovom »Relativizam i Fašizam« {u »Popolo d' Htalia« od 22, novembra 1921), kada je, citirajući moje reči, rekao: »Delinicija je posve tačna,.,, ·Fašizam je bio. super-relativistički pokret, jer nije nikad pokušavao da да neko definitivno programatsko obličje svojim kompleksnim i potentnim duhovnim raspoloženjima, već je išao za Jragmentarnim idintuicijama ,,., Sve ono što sam ja rekao ili učinio za ovih poslednjih godina jeste relativizam po intuiciji, , , Ako se relativizam i univerzalni mobilizam upotpunjuju, mi fašiste imali smo snage da porušimo sve fradicijonalne političke kategorije, i da se, kako nam je kad milo, nazovemo: aristokrate ili demokrate, revolucijonarci ili reakcijonarci, proleteri ili antiproleteri, pacifisti i antipacilisti, — mi smo doista par excellence relativisti, i naša se akcija vezuje uz najsavremenije pokrete evropskoga дића ,., А da bismo se mogli micafi, potrebna nam je polazna tačka, i ta je — nacija, Ostalo sve ide samo od sebe,« A onima koji su ga, onih dana kada je u trijumfu nošen na vlast Italije, pitali: »Da li fašizam uči stranke, da je uvek pofrebna akcija?« — odgovarao je Benito Musolini: »Da, akcija je pokopala ШохоНји« (»Зесојо«, 31, oktobra 1922), Tu se podrazumeva ona demokratska filozolija, dodajem ja, I sa lašističkog stanovišta prosledilo se da diskutuje za celo jedno dugo razdoblje o odnosima izmedju fašizma i relativizma, pa se napisalo o tome polovicu čitave jedne biblijoteke, Jasno је, medjutim, da Musolinijev fašizam proizilazi u direktnoj liniji iz sindikalizma Žorža Sorela; i on, kao i Marks, sit toga da kompiluje jelovnike tudjih kuhinja u budućnosti, pokušao je da gradi i izradjuje malo pomalo, prema potrebama, situacijama, i prilikama, svoje programe. I Sorel je u dubini duše bio aktivist i mistik akcije, koju je sanjao kao organizaciju svesne radničke elite, sposobne i na herojske žrtve,

267