Nova Evropa

ne lišava dužnosti alimentacije, ma se i ne smatrao ocem djeteta već njegovim zamjenikom,

Ovdje dodirujemo važno pitanje alimentacije djeteta, koje različna zakonodavstva različno rješavaju, Gdje dijete nema oca, kao što to može biti u Francuskoj i Srbiji (pa i inače u Jugoslaviji, ako majka ne može dokazati očinstva]}, čitavo izdržavanje, odgoj, i othranjivanje, tereti majku, Razumije se, da tako stradava uz majku i dijete, jer Je ona rijetko u dobrim materijalnim prilikama, Stoga najnovija zakonodavstva nastoje, kako smo vidjeli, da svako vanbračno dijete dodje do svog oca, odnosno hranitelja, Kad se djetetu utvrdi otac, onda je on dužan izdržavati dijete, i to većinom prema svojim imovnim prilikama, i to sve dogod se dijete samo ne uzmogdne izdržavati {Jedino Njemačka odredjuje, da se dijete ima izdržavati »der Lebensstellund der Mutter enisprechend«.) U Srbiji je obratno: iako je utvrdjen otac, dolazi on u obzir tek onda ako majka dijete ne može da izdržava; nasljednici roditelja ne preuzimaju brige za alimentaciju. Џ Hrvatskoj su dužni otac, a tek u drugom redu mati, brimuti se za alimentacije djeteta, U Austriji se imaju, prema potrebi, brinuti i djed i baka po materi; a osim tođa je presumtivni otac dužan kod suda položiti izvjesnu svotu kao iznos izdržavanja za prva tri mjeseca dječjeg života. I u Hrvatskoj i u Austriji prelaze dugovi alimentacije na nasljednike roditelja, samo što u Austriji time ne smiju biti zapostavljena bračna djeca, dok je kod nas to moguće, jer se može desiti da zakonita djeca najprije imaju podmiriti potraživamja nezakonite, tako da eventualno za njih same preostaje manje imetka, U Norveškoj pada dužnost alimentacije na oba roditelja podjednako, što u praksi znači isto kao da je u prvom redu otac dužan brinuti se za alimentaciju; dužnost alimentacije traje tu до 16, :бофипе Жуоја, kao u Njemačkoj, док u Hrvatskoj 1 Austriji rok nije odredjen {»do samoizdržavanja«),

Što se tiče porodičnih pravda i nasljedstva, u Velikoj Britaniji i donekle u Americi isključena su vanbračna djeca i iz očinske i iz materinske obitelji, što je dabosme vrlo nepravedno, utoliko prije što istraživanje očinstva nije zabranjeno. Inače je, u drugim zemiljama, dijete prema таје! зуабаје u odnosu srodstva, jednako kao i bračna djeca, Majku može takvo dijete da naslijedi; a može, iako ne uvijek, da naslijedi i svoje srodnike po majci, ako nosi prezime тајсто. Prema оси, — 1 romanskim zemljama, u Njemačkoj, i u Austriji, dijete ne stoji u odnosu srodstva, i to priznao otac dijete ili ne, bio on sudbeno ustanovljen ili ne; tek nakom vjenčanja može i ono stupiti u porodicu oca, zajedno s bračnom djecom {osim u Velikoj Britaniji), Kod nas. u Hrvatskoj, nezakonita djeca

ге

160