Nova Evropa

isključena su uopće od prava porodice i rodbine, pak su prema tome isključena i od prava u majčinoj porodici, Austrijska novela ublažuje tu odredbu, pa su djeca po slovu хаКопа isključena samo iz očinske porodice, Austrijski {i njemački) zakon razlikuje se u tom od hrvatskogša, što dozvoljava зуаkome suprugu da posini dijete i nadjene mu svoje ime, alo ga je vanbračna majka unijela u brak, sve ako ı nije njegovo, Švajcarski zakon {od godine 1912) daje djetetu porodično pravo očine familije, — ako otac dijete prizna, Gore spomenuti napredni norveški zakon daje vanbračnoj djeci sva zakonska porodična prava, i ime oca 1 nasljedstvo za njeđovim imetkom. Na taj su način vanbračna djeca u Norveškoj gotovo posve izjednačena sa bračnom, samo što se to izrično nigdje ne spominje, Kad se uzme u obzir, da ovaj zakon u Norveškoj nije proizveo nikakovih naročitih smetnja, i da — koliko je poznato — brak ne stradava toga radi, nameće se pitanje, zašto se takav humani zakon ne bi zaveo i po drufđim državama,

Tek se kasno počela odlučivati razna zakonodavstva, da zaštite 1 vanbračnu majku od eventualne materijalne brige, bijede i nevolje, Njemački je zakon odredio, da Je otac dužan naknaditi majci troškove porodjaja, i izdržavanje za vrijeme prvih šest бједапа, док тајка nije sposobna za rad, kao i sve troškove koji su s porodjajem u vezi (bolest, i ft, d.), Austrija se [1914] povela za Njemačkom, pa je i ona uvela identične propise, s tim da se novac na zahtjev majke ima položiti kod suda, kako uslijed parničenja i drugih okolnosti majka ne bi ostala bez potrebnih sredstava za vrijeme najtežih časova, U Hrvatskoj, i u Srbiji, u tom pogledu nema naročitih propisa, što je svakako štetno po imterese i majke i djeteta, Napredni norveški zakon odredjuje, da otac mora naknaditi troškove porodjaja, devet mjeseca mora izdržavati majku, te još platiti i poseban prinos za dojenje (budući da je u svome radu djelomično spriječena), Prema tome, moderna zakonodavstva idu zatim, da položaj vanbračne djece bude što bolji, a po mogućnosti i jednak položaju bračne djece, Vidimo dalje, da su бегтатсКе države {osm Engleske) oduvijek vambračnoj djeci davale тапоба porodična prava, koja im Romani nisu priznavali, dok Sloveni гаКодјет ибаупот nisu oduzimali djeci, rodjenoj van braka, prirodna prava, samo što kod njih cio problem nije bio od tolike važnosti, budući da je poznato da slovenshi narodi znafno zaostaju u relativnom broju vanbračne djece prema Germanima i Romanima,

Prirodni pogledi na svijet sve više iziskuju, da se уапbračnoj djeci, kao prirodnoj djeci, ne uskraćuje nikakvo pravo u podledu porodičnih i imovinskih odnosa, Dijete je dijete, majka je majka, i tu ne treba praviti razlike, da li je spolni

161