Nova Evropa

odredba o obaveznom školovanju u elemenftarnoj, osnovnoj školi — stvarno ne postoji nikakva prinuda za pohadjanje škole, Ova pohvalna težnja za školom i školovanjem u Crnoi Gori ne tiče se ı ženske djece, jer dok ide u školu 90% muške za školu dorasle djece, ženske djece se ne školuje ni punih 20%, Selo je u tom pogledu potpuno zabataljeno: tamo me pohadja školu ni 5% ženske djece! Izlišno je naglašavati svu težimu ove činjenice za opšti kulturni napredak naroda: konzervalivni pogled na ulogu i važnost žene u životu i društvu, Država nije ništa učinila da ovu mabhnu seoskog stanovništva ispravi: miti je spremila dovoljan broj učiteljica, niti primjenjuje zakon o obaveznom školovanju,

Od 300 upisane djece u I razred gimnazije, ne svrši niži tečaj više od 80—100 djece; u višu gimmaziju ne podje više nego 50—80, nekad i manje, a punu gimnaziju ne svršava nikad više od 20—30 djaka. Dakle često ni 10% onoga što je bilo upisano u 1 razred! Najveći dio djece već iz I i II razreda ostane kod kuće; drugi, manji dio, odlazi pošlje IV razreda u stručne škole, a dalje iz VI razreda u vojne škole i stručne kurseve, tako da za ispite zrelosti ostaje jedan vrlo neznatan broj. Djeca koja napuste gimnaziju iz 1, II, i III razreda ostanu majvećim dijelom na selu {sve su gimnazije u Crnoj Gori sa 90% seljačke), ili u radnji (po varošima]),

Školovanje u Crnoj Gori, iako kratko, izvrši svoj blagoivorni uticaj: vidokrug se koliko-toliko proširi, nešto se pročita, probudi se 1 razvije poneka dobra osobina ili sklonost, utvrdi se pismenost dobijena u osnovnoj školi, i t, d,, Ako se

računa sa ovim stvarnim čimjenicama, niko pametam neće”.

kukati da ima premnogo škola, pa će prestati ničim neopravdana bojazan od hiperprodukcije takozvanog »intelektualnog proletarijata«, utoliko prije što nijedna grana državnog i društvenog života u nas nema još dovoljam broj školovanih ljudi, pa i sam državni aparat je bar za 90% u rukama neškolovamih!,.. Nemamo dakle premnogo škola, — nije potrebno nikoju ukinuti, Ali je potrebno sve snabdjeti stručno-spremnim osobljem, kojeg je nedostatak vrlo velik, te učilima, knjižnicama, radionicama, sa svim dajkle što će škola učiniti istimskom ustanovom spremanja za život i ognjištem kulture,

Pored postojećih gimnazija, koje dobro wredjene mogu u današnjem broju dovoljno podmirivati potrebe stamovništva, osjeća se ogroman nedostatak praktično-stručnih škola, koje bi spremale kvalifikovane radnike: u poljoprivredi, u zanatstvu, gradjevinarstvu, trgovini, i t, d,, Takvih škola nam je potrebno vrlo mnogo i raznovrsnih: i ratarskih, stočarskih, voćarskih, i zanatsko-tehničkih, trgovačkih, i t, d,, prema potrebi pojedinih krajeva, i neposredno medju seljacima za seosku privredu, a za

227