Nova Evropa

jako potrebno, jer se čini da je kod nas i odviše prevladao princip »što manje rada«, o čemu se možemo vrlo lako osvjedočiti svuda i na svakome mjestu. Stoga treba nastojati da se naše škole reformiraju u tom pravcu, da od svoje strane doprinesu svoj dio za oddoj jedne radne i savjesne generacije, koja je osobito sada potrebna našemu narodu i našoj državi.

Spominjući narod i državu, dotakli smo se јо5 једпоба паčelnoda pitanja pri vaspitavanju omladine, pitanja odgoja n a– cijonalnogidržavljanskog,teodgoja socij alnog, Budući da čovjek ne živi na svijetu sam za sebe, već u ljudskom društvu, i cijeli njegov život uvjetovan je tim društvom (»оп је, pače, samo po društvu i čovjek«, kaže Natorp), to se i ројеФитас пета одбајан зато ла зеђе, пебо i za društvo; a majdlavnija i najmoćnija društvena zajednica je država, koja u naše moderno demokratsko doba sve više pokazuje tendenciju da, namjesto stare organizacije sile, postane ekonomsko-kulturna organizacija, Da ona to uistinu bude, i da se kao takova uzdrži, potrebno je da njeni državljani budu u tom smislu odgojeni, t. ). ima se državljanskom odgoju posvećivati naročita mpažnja, Pored ostalih vrlina, tu se pomišlja prije svega na razvijanje stanovitih kvaliteta i znanja koji su u neposrednoj vezi sa državnim životom, a lo je upoznavanje državnoga ustrojstva, državnih potreba, i državnoga života uopće, te obrazovanje volje svih pojedinaca da svoje sposobnosti, svoj imetak, pa u najgorem slučaju —i svoj život, imadu staviti u službu države, O pitanju, kako da se ta svrha postigne, t., j, kojim putem imadu udariti škole da bi svoje pitomce uputile kako treba, postoji čitava literatura; a ima i praktičnih pokušaja, uspjelih i neuspjelih, Mi bismo, sa Fikertom [Die Staatsbirgerliche Erziehungč«) odgovorili ovako: »Državljansko obrazovanje ie pretežno politička uvidjavnost, čija se važnost za zdravlje modernofa državnog organizma najbolje vidi iz rečenice koju je izrekao Pestaloci povodom ustavnih eksperimenata Francuske Revolucije, naime: da je suvereni narod bez mpolitičke uvidjavnosti kao dijete Које se igra vatrom, te je uvijek u opasnosti da zapali kuću. Politička uvidjavnost sastoji se u političkom razumjevanju i mišljenju, te pretpostavlja izvjesno političko znanje ,..« — Na pitanje: ima li se državljanska obuka uzimati kao poseban »predmet«, čini se da preteže ovo potonje mišljenje: da bi državljansko znanje postalo uistinu svojinom pitomaca, i da ujedno djeluje na cijelo njihovo raspoloženje i njihovu volju, nema se ono davali jednostavnim predavanjem kao gotovo gradivo, nego se — u smislu škole rada — ima sticati samostalnom duševnom aktivnošću; a »u interesu socijalno-etičke navike, ima se obuka organizovati u obliku moralnih radnih zajednica«, ~

251