Nova Evropa

vezami na njene gubitke u ličnom sastavu. U Фођа gladi, bolesti, seljačkih ustanaka i gradjanskog rata, u većoj meri je izginulo jezgro staleža — kvalificirani radnici; ono jezdro koje se uvek i svuda javlja kao zastupnik interesa i vodj radničkog staleža. Ali tom prilikom nije nastradao samo radnički stalež, već je s njim zajedno nastradalo i narodno gSospodarstvo cele zemlje, jer oskudica u kevalificiranim radmicima isto je toliko danas važna i akulna kao i nedostatak kapitala: osetiće ga i buduća Rusija, Očiglednu i svirepu lekciju dao je ovome staležu život za vreme »diktature proletarijata«, pokazavši mu meostvarljivost njegovih ideala, njegovu slabost i društvenu izolovamost, »Plava ptica« socijalizma, u koju je radnik ranije verovao, ! za kojom je strasno išao, više ба ne хабтеуа predjašnjom vafrom, Novim mačinom ocenjuje on sad »dazdu« fabrike, svoju vezu s njim i zavisnost od njega, Iz Revolucije radnički stalež izlazi sa manje samopouzdanja, sa manje zahteva i težnja, sa više kritike i umerenosti, Nješova krila nisu polomljena, ali su malaksala ı nepouzdama.

Ne mogu se poreći биђае! та Код роч/едпјеб, дојпјеб, пајђгоја јев 1 пајуаијеб збајеХа Бизје, Код зеТјабфуа. М:lijoni ljudi su i ovde poginuli usled bolesti i gladi, na bojnom polju ili streljani, Fakat je, da je posle ugušemja buna Vlada mamerno mištila ljude koji su se izdizali iznad prosečnog nivoa po svojim umnim, moralnim, ili društvenim osobinama. Uz njih, izginula je silna stola, uništeni su gdradjevine, alat, usevi, što je wave vršilo negativan uticaj, i što sve traje i sada, samo u blažim oblicima. Desilo se još i nešto drugo: dolazili su i živeli ma selu milijoni gradjana {1918—21); a milijoni vojnikaseljaka išli su u pohode u tudje, kulturnije хетђе (зато око tri milijona njih vratili su se iz austrougarskog i memačkog ropstva), i sve te Sodine nisu prošle bez ttaša. Zatim, na desetine milijona desjatina nove zemlje pripale su seljaštvu; i пајтад, ч бофпата »табпоб Копишихта« 1 МЕР-а, зејо 51 prvo direkino i otvoreno, kasnije indirektno i donekle prikriveno, pljačkali i gčlobili u komnist radnika, grada, industrije, te time budili i izazivali seljačku svest i težnju na otpor, na orgamizaciju i zaštitu svojih prava svojim vlastitim snagama, Ovo pljačkanje sela nije prestalo ni do danas; prema proračuni prof, N. P. Oganovskoga (Moskva). objavljenu u jedmoj sovjetskoj reviji {»Ekonomičeskoje Obozrjenije« br, 2., godina 1927), selo sada gubi od svojih proizvoda na milijardu rubalja u zlatu prema onom što je dobijalo pre Rata; ovaj gubitak proizilazi iz prinudno miskih cema seosko-gospodarskih proizvoda a relativno previsokih cena proizvoda fabričkih, Medjutim, selo je već popinilo svoje lične gubitke, A poptnilo je gotovo i svoje gubitke u imovini, Ono je čak ostalo sa

278