Nova Evropa

·znademo već odvajkada: pobedjeni narodi morali bi se pokloniti tudjim kumirima, prihvatiti čdekađ i tudji jezik i običaje; ali gotovo uvek, gdegod je pobedjeni narod bio kulturno. jači, “morali su i pobednici, mešajući se sa urodjenicima, žrtvovati deo svoje duhovne fizijognomije, da se stvori jedan nov Ки|fturan tip, Država je i u novijem vremenu, na raznim stranama i na različite načine, nastojala, da nasilno pozatvara iskomska vrela kulture, da ih svede na civilizaciju, da sputa 1 озакан ono što bi moralo da raste i da se razvija prema svojim avtonomnim principima.

Država je zbir praktičkih metoda, kojima se savladjuju ljudi u jednu svrsishodnu organizaciju, stoga je tako malo interesovana uzvišenošću i selekcijom ka kojoj teži svaka istinska kultura, Iz ovih razloša može da bude državi vrlo neugodna i bujnost i mnođowrsnost kulture, Njoj je bliži princip civilizacije, koja je sekundarnog i kvantitativnog značaja, i koja doista teži za jedmom prosečnom razinom, za ukidanjem razlika i oprek4, та атајбатоуапјет i jednostavnošću sviju oblika, Da postavimo usput nekoliko sasvim konkretnih poredjenja: kultura je reHgija i umetnost, ali nije kasarna i parlamenat; kulfura nije ni škola, koju je podičla država u kome selu ili građu, ali u kulturu spadaju oni impulzi koje prima marod od škole, iz dela pesnika i naučenjaka; kultura nisu novine sa svojim praktičnim zadacima, ali je kultura ako novine izražavaju narodnu psihu ihH utiču na duševni život maroda; kultura nije knjiga koja зе čita za razonodu, ali je kultura naprimer poneki roman Dostojevskog, U kulturnoj sferi Je besummje primarni, за genijalmošću, s velikim duševnim podvizima, i s originalnošću spojeni rad pronalazača; ali nije kultura rad tvornice, koja izradjuje naveliko artikle koji su praktični rezultat ovih izuma i misaonih napora4, Sve ono što nije kultura, a tiče se materijalnog i duševnog života čoveka i naroda, svrstavamo. u civilizaciju. Ova nije primarna i nije organička: civilizacija je tehmika i organizacija, metod i veština, ona sve razradjuje, proširuje, razvija prema potrebama širokih slojeva i prema ukusu koji je najbliži medijokritetu; ona je suton genijalnosti; iz nje proviruje tendencija, da s izjednačenjem stvori sve uslove ugodnog i mirnog života, Civilizacija: je najbliža državi, i u vrlo civilizovanim zemljama, kao što su naprimer Udružene Države | Američke, država se pomalo povlači, služeći i sama velikom cilju kapitalističke i u suštimi profikulturne civilizacije.

Državi može da bude kultura tako heugodma kao što birokraciji i vojsci može da bude neugodna svaka izgradjena ličnost, Kultura je u celoj dosadašnjoj istoriji čovečanstva bila individualistička, pa se neće moći — kao što svedoče praktični rezultati u sovjetskoj Rusiji — ni u kolektivističkom društvu

15