Nova Evropa

bivala opasnost za narodni opstanak i prepreke za ostvarenje nacijonalnog oslobodjenja. A sad? — Nakon tolikih ogromnih napora, nakon milijona ljudskih žrtava, nakon utroška nebrojenih milijarda narodnog znoja i dobra, nakon nadčovječanskih patnja i samopregorevanja i preirpljenih muka i poniženja, sad — poslije oslobodjenja, poslije ujedinjenja, — kakvi sad izgledamo? Što sad hoćemo? Vaj! Kakav odgovor moramo dati.

Ali, da ostavimo neveselu sadašnjicu, pa da zaronimo malo u nedaleku prošlost, nazad dvadeset godina. U ovom slučaju, đovor je samo o akademskoj omladini, i to o omladini u Pragu. To će biti sjećanje na doba radjanja intenzivnog jugoslovenstva, stvaranja jugoslovenske ideologije.

Bilo je to Sodine 1906, u oktobru, kada sam prvi put stupio u Prag, u lijepi Zlatni Prag, dolazeći iz velike Rusije, koje sam jedan veliki dio bio vidio, od Varšave do granica Kine, i od Petrograda do Kavkaza, Veličina Rusije i svega u Rusiji, ostavili su, naravno, na meni svoje tragove, Možda zbog toga, možda i iz kakvih dragih razloga, na mene је činilo mučan utisak to što je jugoslovenska akademska omladina u Pragu bila podijeljena i organizovana nesamo po plemenima nego čak i po pokrajinama! Srbi su imali akademsko društvo »Šumadija«, »Klub bosansko-hercedovačkih akademičara«, a valjda i Još koji klub formiran prema strukama; Hrvati su imali svoje akademsko društvo »Hrvat«, i nekoliko stručnih klubova; Slovenci dva akademska društva »Adriju« i »Iliriju«, jedno klerikalno drugo liberalno, Život je u tim društvima i klubovima tekao tiho, nečujno, Talasi probudjenog jugoslovenstva kao da još nijesu dopirali do akademske omladine u Pradu, mada su se već i tu naslućivali, Beč je uvijek vodio glavnu riječ; još uvijek se je bečka jugoslovenska omladina smafrala kao jedino kvalifikovana da govori u ime omladine izvan jugoslovenskih zemalja, ili bar u najmanju ruku u ime one omladine koja se učila u Srednjoj Evropi i bila sastavljena pretežno iz južnoslovenskih zemalja pod Austro-Ušarskom, Ali godina 1907 bila je već življa. Dofđadjaji u Hrvatskoj, akcija iz Beograda, cetinjska Bombaška Alera, »otkrića« famoznog Nastića, i t., d,, sve je to djelovalo na psihu jugoslovenske omladine u Pragu neobičnom brzinom i silinom, Kako smo živjeli u jednoj prijateljskoj i bratskoj, slovenski orijentiranoj sredini, mi, ondašnja omladina u Pragu, brzo smo našli pravi put kojim je trebalo poći, Nas nekolicina Srbohrvata stavili smo na dnevni red pitanje ujedinjenja svih jugoslovenskih akademskih društava i klubova u Pragu. Nije to, dabogme, bio baš tako lak posao!...,

Omladina je donosila od kuće često nesamo usko-plemensku orijentaciju nego i direktno neprijateljsko raspoloženje prema” drugom plemenu, da ne kažemo pravu mržnju, Frankovačka

79