Nova Evropa

od ukupnog našeg izvoza morskim putem, 6,1% otišlo je u Grčku; tu su bili u prvom redu drvo i cement, dakle artikli kabaste robe. Kod našeg uvoza morskim putem, godine 1928, Grčka — sa 124,913 metričkih centi — došla je na osmo mjesto. Drugih godina, kad nije bilo znatnog uvoza pirita, ona je dolazila na još nepovoljnije mjesto (godine 1926 nismo uvezli iz Grčke morskim putem više od 1.460 metričkih centi).

Grčki parobrodi na linijama sa Trstom pristaju i u našim glavnim lukama. Medjutim, naša parobrodarska društva održavaju imfenzivne veze izmedju naših i grčkih luka, Jadranska Plovidba ima Jednu sedmičnu putničko-teretnu liniju do Patrasa. Ona održava i dvije polumjesečne linije, sa svim važnijim grčkim lukama sve tamo do Soluna, A i druga naša parobrodarska društva (kao Dubrovačka Plovidba i Oceania) imaju redovne linije izmedju naših luka i grčkih luka, do Soluna.

Pri našem ukupnom morskom prometu sa тохетуот, sudjelovala je, kod izvoza, grčka trgovačka mornarica sa 4,1%, te zauzima treće mjesto, Kod našeg uvoza morskim putem, grčka trgovačka mornarica sudjelovala je (1928) sa 3.8%, i zauzela je četvrto mjesto. Kako se vidi, grčka trgovačka mornarica igra vidnu ulogu u našoj izmjeni dobara sa inozemstvom.

Do Balkanskih Ratova, Solun je igrao dominantnu ulogu u privrednom životu Južne Srbije. Time što je Solun postao grčki grad, a Južna Srbija ušla u sklop Jugoslavije, povučen je kod Gjevgjelije carinski zid koji je ranije veze pokidao, Umjesto Soluna, danas privrednim životom Južne Srbije vlada Skoplje, koje se znatno podiglo, I mnogi privrednici predratnog Soluna, koji su imali razgranjeni posao u Južnoj Srbiji, vodeći računa o izmijenjenim prilikama, prenijeli su svoje radnje u Skoplje. Veza sa Soluncima ostala je, ali u Skoplju.

Kako se iz sve8a ovoga vidi, ekonomske veze izmedju Grčke i Jugoslavije nisu naročito intenzivne, Do znatnijeg razvitka može doći jedino naš izvoz žitarica i stoke, u kojim artiklima Grčka oskudjeva. Za ostale artikle vjerojatnost intenzivnijeg prometa veoma je malena. Promet industrijskim artiklima, s obzirom na stanje naše i grčke industrije, nema naročitih izgleda.

Nabačena je ideja o stvaranju Balkanske Privredne Unije. Budući da sve balkanske države imaju sličnu privrednu strukturu, takova unija, sve i kad se bude ostvarila, neće donijeti naročite prednosti ni jednoj državi koja bi u nju ušla. Jer za balkanske države privredna Je struktura taka, da izvoze agrarne produkte a uvoze industrijske, i oskudjevaju kapitalom. To naravno ipak ne znači, da se zajedničkim nastojanjima i zajedničkim žrtvama ne bi uspjelo da naše medjusobne privredne veze budu mnogo intenzivnije nego što su danas, pa da i Balkanska Privredna Unija bude od koristi za sve učesnike u njoj.

Dr. Ivo Belin.

342