Nova Evropa

Prva naselja Evropljana na američkom kontinentu zasnovana su, prema istoriji, koncem XV i početkom XVi veka, i to baš u istočnom delu Kanade, u Mount Royal-u {današnji Montreal) i Kvebeku (Quebec). Do sredine XVIII veka Kanada je stajala pod francuskom upravom, otkada i datira njeno već spomenuto francusko obeležje; a posle je, ugovornim putem, prešla vlast na britansku krunu, Istom Šezdesetih Godina prošloga veka udareni su temelji ustavne Kanade, kakovom je danas nalazimo. Ustavom je zemlja podeljena na avtonomne pokrajine, a pokrajinama je odredjen širok i napredan delokrug, Današnji »Dominion of Canada« sačinjava devet pokrajina i jedan teritorij; svaka pokrajina ima, kao i centralna federalna uprava, svoj zasebni parlamenat, zasebnu administraciju, i svoje sudstvo, lako član Zajednice Britanskih Naroda (British Commonwealth), jasno se razlikuje, u stvarnosti, · Kanada kao posve mezavisna državna celina, pa je rodbinska veza s majkom zemljom i s ostalim delovima prostranog Imperija više idealne i teoretske naravi. Kanadu čak treba smatrati, izmedju svih dominijon4, kao pijonira u težnji i radu za emancipacijom od skrbničkog odnošaja, pa je sad predložen i nacrt da se proglasi kraljevinom. Veliki Rat, kao i dogadjaji koji su se odigrali posle toga, može da se uzme kao najasniji dokaz ovoga nastojanja za nezavisnošću Kanade: stupivši na stranu Saveznik4 i u borbu istom na osnovu odluke svog гедеralnog parlamenta, Kanada je potpuno zasvedočila svoju nezavisnost i prema svojoj majci zemlji i prema drugim samostalnim narodima.

Knjiga G. Grada, kojemu su stajale na raspoloženju mnoвођгојпе redovne i perijodične publikacije, te statistički podaci državnih kanadskih ureda, kao i podaci Iseljeničkog Komesarijata u Zagrebu u pogledu naših iseljenika, daje nam sistematski i detaljan pregled rada ı progresa Kanade kroz poslednjih nekoliko decenija. Dijagrami i tabele mogu vrlo korisno da posluže kao poticaj i pouka i nama, za rad i razvitak naše još mladje i me manje ambicijome države, A jugoslovenski iseljenici u Kanadi moći će zadugo da nam budu jedna dobra spona za kulturnu, ekonomsku, i političku saradnju s ovom mladom preko-okeanskom zemljom, i u našem je naročitom interesu da tu saradnju potičemo i unapredjujemo. Radi toga pozdravljamo utoliko srdačnije delo G. Benka-Grada, ! осеkujemo da će ono privući na sebe pažnju nesamo jugoslovenskih iseljenika već takodjer i svih poslovnih i nadležnih faktora u našoj otadžbini, ~ ~ ~

| S. 1. Бтоосте.