Nova Evropa

Knjige i listovi, Bugarska privreda kroz američke oči,

U broju »Nove Evrope« od septembra, skremuli smo pažnju naših čitalaca na krupno delo uglednog američkog pisca L. Pasvolskog »Privredni nacijonalizam podunavskih država«, koje je izašlo pre dve-tri godine medju izdanjima Karnegijeva Brukig-Instituta (The Brookmgs Mstitution) u Njuajorku. Medjutim smo primili, od istoga pisca, u istom izdanju (sad u Vašingtonu), novo delo, koje u neku ruku dopunjuje ono ranije: »Privredni položaj Bugarske« ({»Bulgaria's Kconomic Position«},

Direktor Istituta (E, G. Nourse), u predgovoru, ističe, da se privredni problemi Bugarske poglavito u dva pravca razlikuju od ostalih manjih evropskih narod4: prvo, što je Виgarska bila u većim teškoćama mego ostali mali saveznici Cemtralnih Sila, odgovarajući obavezama reparacija u smislu ugovora; i drugo, što se ona mnogo više od svih drugih državA poslužila uslugama Lige Narodš mastojavajući da sredi svoju privredu, Na ovaj način se pokazalo jasno, koliko je hitna potreba za radikalnom obnovom njena privrednog Života, pa se i pristupilo mnogim važnim izmenama i usavršenjima u modernom smislu, dok se sad raspravlja o još većim i krupnijim planovima, koji bi se imali izvesti s pomoću medjunarodnog kapitala i pod nadzorom inostranih stručnjak4, Položaj stvoren ovim reformama, i planove za budućnost bugarskog privrednog života, želi da iznese i objasni ova Епјрба С. Pasvolskog.

Svoju gradju i svoje podatke prikupio Je pisac ma licu mesta, u Bugarskoj, a išli su mu na ruku sve ličnosti i svi faktori, zvanični i privatni, koji za ovakav posao dolaze u obzir.

Pošto je, u uvodu, ocrtao istorijsku poledjinu i spomenuo Slavne privredne činioce, pisac opisuje privredni položaj BuBarske pre godine 1912 (privredni karakter zemlje, strane zajmove), uticaj ratova (1912—1918) u pogledu teritorijalnom i privrednom, i muke oko reparacija sve do uredjenja u godini 1930; zatim prelazi ma ulogu Lige Naroda u bugarskim finamsijama, zadržavajući se na Planu Uredjenja Izbeglica {1926} i na Plamu Stabilizacije (1928), da otud predje na proces stabilizacije valute {reorganizacija Narodne Banke) i problem uravnotežena budžeta, Dalje govori o medjunarodnim „vezama, UVOZU 1 izVOZU, pa O poljoprivrednoj i industrijskoj proizvodnji, i o bankama i kreditu, Napokon dolazi ma privrednu mpolitiku, kakva se namerava ustanoviti, te u vezi s njom Govori o potrebi proširemja proizvodnje i elwporta, ekonomske stabilizacije i obnove, i upotrebe stramog kapitala i tehničke pomoći sa strane,

295