Nova Evropa

došao je lični mteres. I dokle su lični mteresi proizvodjača, posrednik4, i potrošača u saglasnosti, dotle privredni organizam funkcijoniše dobro, Lični je mteres velika ali slepa sila, koja najčešće i najlakše zavodi posrednike, trgovce i bankare, koji spekulišu sa mteresima mproizvodjač4 i potrošačA, 1 u toj igri previdjaju često svoju uzvišenu ulogu regulatora privredne ravnoteže, је побеп! preteranim željama za dobiti izazivaju veštački hiperprodukciju proizvodnje i prenagomilanost robe na pijaci, A to je već početak privredne krize,

Trgovina Je, u osnovi, korisna i potrebna služba, jer pomaže širenje kako proizvodnje tako i potrošnje, Ali trgovci hoće ı da zloupotrebe svoje poznavanje pijace, pa se od prostog posrednika izmedju proizvodjača i potrošača pretvaraju u mjiћоуа ргауоб богродага, Кој ха зуоји uslugu uzima lavovski deo vrednosti robe, A za takve su zloupotrebe naročito bile podesne poraine prilike, kada je svet oskudevao skoro u svima svojim potrebama, i kada su se trgovinom počeli baviti i ljudi bez iskustva i solidnih trgovačkih tradicija, Tako je ova nenormalna spekulacija sa robom dovela do hiperprodukcije i poremećaja privredne ravnoteže,

Bankarstvo igra sličnu ulogu kao trgovina, jer je ono posrednička ustanova za robu novac, Banke kupuju novac od ulaбаба, ра ба preprodaju svojim dužnicima. Od običnih posrednik4, bankari se mnogo lakše nego trgovci izmetnu u бозроdare novčanogSa tržišta, koji za svoje skromne usluge zgrću lavovski deo prihoda od novca, Oni podižu preko mere cenu kapitala, da bi ga obilnije skupili od štediša, a potom Ba preprodaju po vrlo visokom interesu proizvodjaču, Sa pojavom privredne krize, pozajmljeni novac nesamo da nije moBao privrediti svoj visoki mteres, nego je i glavnica sama došla u pitanje, — zamrzla se, Tako se razvila bDankarska kriza, Iz nje je došlo nepoverenje bamkara u preduzetnike i štediša u banke, pa su mnoge štediše zatražili svoje uloge, a bankari pritegli svoje dužnike i svoje pare, Iz toga se razvilo opšte nepoverenje, ili kriza poverenja, koja ranijim neprilikama dodaje nove teškoće, Na taj je način ceo privredni sistem dospeo u krizno stamje,

Sa pojavom privredne krize u vezi su mnogobrojne sociјапе posledice, Usled krize opala je cena skoro svih vrednosti, a s tim u vezi nastalo je osiromašavanje ı snižavanje opšteg standarda života. Ali, kako ovo padanje cen4 nije ravnomerno na sve prihode i na sve slojeve društvene, to je usled toga nastupila promena u samoj društvenoj hijerarhiji, te su mnogi pojedinci kao i staleži — pored materijame bede — izgubili i svoj društveni rang, Srazmemno su najviše pale cene zemljoradničkih proizvod4, te su zbog toga zemljoradnici najviše po-

551