Nova Evropa

godjeni materijamo 1 зосјајло, Сепе mdustrijsko-zanatskih proizvod4 pale su relativno slabije, ili se čak održavaju na starim vismama, blagodareći svemoćnim ftrestovima i kartelima. Smanjene su nadnice radnik4, čija se radna snaga mnogo manje traži na pijaci; dok mmoštvo nezaposlenih radnik4 živi u bedi i poniženju, Usled opadanja javnih prihoda, država i samoupravna tela primorani su na smanjivanja prinadležnosti svojih službenik4, pa čak i na reduciranje radnog osoblja, koje samo povećava po bedi i psihološkom raspoloženju vojsku nezaposlenih radmik4, Pale su isto tako zarade trgovaca, bankara, i honorari slobodnih profesija, Pala je zemljišna renta, jer je prihod sa zemlje znatno smanjen; pale su i kirije od zgrada, iako nešto manje i sporije. Jedino renta od kapitala stoji Sotovo nepromenljivo: interesna je stopa neprekidno još visoka, kako za stare dugove tako i nove, Poverioci sa bankama smetaju na taj način radu starih preduzeća i otvaranju novih poslova, podržavaju društvenu nejednakost nastalu usled krize, i ometaju normaliziranje društvenih odnosa prema novom standardu života. U svome slepilu i strahu, poverioci su danas najveća smetnja privrednog ozdravljenja,

Kao što čovečji organizam spontano reagira u bolesti i priprema sebi ozdravljenje, tako isto i društvo u krizi ima spontanih i prirodnih mogućnosti u sebi za svoje lečenje. Takva je jedna mogućnost odricanje od uobičajenih potreba ili štednja, Privatna i javna štednja samo su nužne posledice umanjenih zarad4 i javnih prihod4, Još kad se doda tome strah od neizvesne sutrašnjice, onda se ljudi sve više stežu, štede, i »čuvaju bele pare za crne dane«. Štednja pomaže ozdravljenje privredne krize, jer obara cene koje su spekulacija i karteli veštački visoko digli, Obaranje cena pak utiče na količinu i vrstu proizvodnje, te se na taj način proizvodnja dovodi u vezu sa potrošnjom. Štednja sama po sebi znači snižavanje standarda života, a kako štednja ne pogadja podjednako sve drame proizvodnje, nedo više one koje se klasiraju kao luksuzne, to se štednjom menja istovremeno društveni položaj raznih staleža i pojedinaca. Druga spontana mera u lečenju krize jeste o gr amičenje stranmof# uvoza, koje se javlja kao nužna posledica pasive trgovinskog i platnog bilansa. Kako pak politiku ograničenja uvoza sprovode i sve druge države, to se na taj način sve više smanjuje volumem medjunarodnoga prometa, a pojedine države sve više naginju sistemu privredne a uta rhije i primitivne trampe, Smanjenje spoljnješa izvoza povlači opadanje priliva stranih deviza, te se time onemogućava plaćanje spoljnih, javnih i privatnih dugova, i na taj se način javlja kao nužna posledica sistema autarhije — obustava р]аćanja stranih dugova, Ograničenje uvoza, autarhije, i

552