Nova Evropa

пагпе ргипјезе. А 1 Ђгојпо је пегпаћпа: окирђа око зеђе пезћо oko dva milijona radnik4, tojest nešto preko pet od sto od 35 qnilijona američkog radništva. »American Federatiom of Labor« združuje uglavnom željezničare, rudare, i zidare, Industrijalni Tadnici, a to je ogromna većina radništva, ne dolaze u obzir ni kao člamovi »American Federation of Labor« ni kao pripadnici makoje druše radničke organizacije. »American Federation of Labor« — ukoliko las ove orgamizacije može da ima upliva. na sudbinu američkoš radništva uopće, — zastupa jedino ekonomske imierese radništva, nipošto političke, Ekonomski program ove organizacije teško da je ı liberalan a kamo li revolucijonaran: na posljednjem Kongresu {u Cincimati) zabačenm је prijedlog tridesetsatne sedmice, dok je prijedlog osiguramja, radmištva protiv mezaposlenosti jedva odolio snažnoj opoziciji radničkih izaslanik4, Politički program ove američke radničke organizacije skroz je konzervativan: upućuje članstvo da glasa za gradjanske stranke; odlučno se protivi američkom priznanju Sovjetske Rusije; odlučno zabacuje svaku kooperaciju sa vandržavnim. radničkim skupinama,

Pri ovakom stanju stvari, nameću se pitanja: zar je grmljavinu sloma Sodine 1929 prečulo radništvo Amerike? Zar је prisilna mezaposlenost ostala bez vidna upliva na duh otpuštenog radništva? Zar radništvo, ukoliko je još zaposleno, ne osjeća prečesta obaranja plata? Zar je gladovanje demoralizovalo radništvo, povećalo letargiju radništva? .,, Kao odgovor na ove i slične upitnike možemo ponovno uputiti ma rezultat posljednjih izbora, Oni govore Jasno, Pošto smo dakle utvrdili činjenicu, da u Americi gotovo potpuno nedostaje bilo kakav radnički pokret, u proleterskom smislu, možemo ovome odmah dodati daljnje pitanje: koji su razlozi da je Amerika, zemlja koja imade najveći broj radništva ma svijetu, ostala bez radničkog pokreta? — Razloga imade više,

Dobar, možda pretežan, dio odgovora u uskoj je relaciji sa. nekim osobinama američke macije, Tu u prvome redu dolazi američki imdividualizam, — svojstvo koje se očituje u svim mogućim fazama, sa Rulmimacijom, dakako, u privrednom. životu, uz poznato načelo: »business is business«, Glavnom pobudom u privrednoj jagmi jeste takozvano »prirodno pravo« — lično pravo, pravo jačega, »Jedan za sve, svi za једпоба« — čudno zvuči u Americi, kao nekaka »licentia poetica«, I kolektivni nastup Amerikanaca — kao nacije — zasićen je individualizmom: »Free from foreign entanglements« isto je tako popularnom parolom u Americi kao što je »Amschluss« na području njemačkog jezika, Sve socijalne razmjere u Americi protkane su individualizmom, Da potsjetimo samo na jedan primjer, — odnos izmedju susjeda u Americi; rijetko će

125