Nova Evropa

Amerikanac uspostaviti sa najbližom kućnom brojkom veze koje bi išle preko obligatnog pozdrava; »My home is my castle« dalekio je ovdje od puste fraze. Prirodno je da je vrlo teško, uz ovakove tradicije, organizirati izmedju radnika javne mišljenje pod formom proleterskih boja, U tvornicama, svaki intiman dodir боћоуо je isključen; tu je svaka osoba veza pod diktaturom pomičnog remena: ma znak zviždaljke, svako hita да posegne za kaputom i za tamnom limenom kutijom, u Којој će sutra da ponovno pomese u bvornicu sandviče, te da se bilo automobilom, bilo tramvejom ili željeznicom — što brže odveze kući. Tu će da provede preostatak večeri uz prelista– vanje »comics«-djela movine, uz radio, oko popravljanja autoтобЏа, ili oko kućne industrije varenja piva, Američki individualizam rodio je jednu vrlo popularnu teoriju: teoriju maršalske palice, koja sljedbenike, to jest svakoša, neprestano potsjeća na čarobnu moć odlučne volje i osobne inicijative. Ideal osobne karijere odredjen je poznatim kalupom, kojemu je početni kraj mladjahni prodavač novinA, a epiloš predsjedničko mjesto, Put izmedju oba ova područja vodi kroz svalojakih terena, no glavna inspiracija mora da je jedmstvena svima: individualizam, Ove i slične teorije su hrptenjačom američke odgojne lideologije i metodologije: mladež stavlja pučke, srednje, i visoke škole, zadojena idealima i vrlinama osobne evolucije, te zasićena nerazumijevanjem i nesimpatijama za sve što dolazi pod formom kooperacije i skupne altcije, osim пастопајпоб samoljublja i patrijotizma.

Industrijski radnik u Evropi prikuplja se pod proleterskom zastavom, u znak protesta protiv odista nesrazmjerne podjele imetka ı dohodaka, no ipak najviše uslijed oskudjevanja u пајobičnijim i najprečim potrebama, Američki proleterski pokret mogao bi da računa Jedino ma potonji argumenat, u znaino smamjenu opsegu, »Standard of living« je američkom popularnom Коуатсот,; to za Amerikanca milje puka ШојозКа fraza, — to je njemu ekonomska religija, lozinka progresa, ideal nacije, sadržaj kulture, da, geografski pojam s pomoću Којеба razlikuje Ameriku od ostaloga svijeta, Internacijonalni proleter bori se za Marksov Manifest; američki radnik traži »standard of living«, Onome su ekonomska pitanja istovjetna sa političkim; Amerikancu je ekonomija poseban »business«, a politika opet poseban, U stvari, životne prilike američkog radništva srazmjerno su, ili su bar dosad bile, znatno povoljnije od mateyijalnog standarda, recimo, evropskog radnika, Normalne privredne okolnosti prilično su pogodovale pojedinim fačkama radničkog katekizma, Zarade nije bilo teško naći Nadnice su bile dobre. Općenje izmedju radnika i upravnika je slobodnije, prosto od evropskog staleškog birokratizma, U tipično: industrijskim krajevima, većina radništva stanuje u svojim do-

126

МЕ