Nova Evropa

%4

samo neznatnu korist, a velika većina nema baš nikakvu, То dokazuje da one, uprkos frazama o kulturnoj i propagdandističkoj ulozi kinematograf4 i o magičnom dejstvu filma, ne posvećuju filmu ozbiljnu pažnju i da nisu svjesne odgovornosti prema svojim čitaocima. Kad bi naša štampa uistinu shvatala koliki je uticaj što ša vrše filmovi, i dobri i loši, na mase, i kad bi joj bilo stalo da taj uticaj kontroliše, ona bi se filmom bavila sa više pažnje i mno8o ozbiljnije, U interesu Je nesamo javnosti već i naših filmskih ı kinematografskih poslova, da se prestane sa pisanjem meozbiljnih reklamnih članaka i da se nadje mjesta slobodnim kritikama, Štampa je prirodan most izmedju filma i Javnosti, al: ona samo. ozbiljnim radom može osvojiti za film nove ı sve veće mase,

Jedan primjer naročito pokazuje, kako su kod nas u ovom pošledu prilike još nezrele i kako nesavjesnim spekulantima baš ništa ne stoji na putu: u Žadrebu, osnivanje Svetlotonove Filmske Škole; a u Beogradu čak Filmske Akademije, pod pjesničkim plaštem Sime Pandurovića, Oba ova slučaja utoliko su značajnija što film, kad je бофоу, боуол зат za sebe, pa ni majvještija reklama ne može da učini dobrim nešto što ne valja; ali je mnogo teže provjeravati ono što se podmeće u ime školovanja i vaspitavanja, Nekoliko filmskih trčovaca i spekulanata, u društvu nekolicine možda dobronamjernih ali i suviše samoзујезтић »штјенка«, htjedoše da okupe oko sebe »talentovani podmladak«, te naš narod da usreće kvalifikovanim Hilmskim glumcima. Poučavanje Himske režije povjereno Je samozvanim režiserima, koji mi na dvije stotne metara negativa nisu stvorili nešto bar osrednje vrijednosti, Filmsku dramaturgiju predavao je, naprimjer, jedan profesor gimnazije koji se u slobodno vrijeme bavi pisanjem {prema riječima Sime Pandurovića) veoma dobrih i lijepih filmskih manuskripata (kao da je to baš tako lako, pisati filmske manuskripte, i Još k tome do b r e!); ostale predmete — Као muziku, pjevanje, šminkanje, i t. d, učili su učenici od raznih pozorišnih »veličina« i pjevačkomuzičkih zborovodja, koji o filmu i filmskom radu nemaju ni najpotrebnije8 znanja, Nije neobično da pojedinci imaju izvjesne želje ı prohtjeve, ı dok od nečije megalomanije ne trpi zajednica, dotle niko nema prava da zamjeri; ali je u ovom slučaju nadzorna vlast izdala dozvolu za poslovanje Filmskoj Školi u Zagrebu i Filmskoj Akademiji u Beogradu, a bilo je očišledno da: osnivači i nastavnici nemaju kvalifikacija! I što je još važnije: nama su takve ustanove zasada, i za neodredjen broj godin4, apsolutno nepotrebne! U velikim zemljama, sa razvijenom industrijom filmova, postoji mogućnost da svršeni učenici takvih škola nadju posla kao statisti; u našoj zemlji, gdje je domaća produkcija u znaku pokušaja, šarlatanstva i neuspjeha, oni nemaju baš nikakva izdleda da će u tom

282