Nova Evropa

Pred ovom istorijom, i posle Ibzena, englesko društvo se snebivalo i protestovalo je, nevideći da je cilj Lorensov bio u stvari protest protivu jedne generacije koja je izgubila veru u sve, pa i u samu ljubav, Na stranama ovog romana, jedno lice veli: — »Ja ne verujem ni u svet, ni u novac, ni u prodres, ni u budućnost naše civilizacije, Ako čovečanstvo mora imati nekakvu budućnost, potrebno je da se izvede jedna velika izmena ,..« A ukoliko to nije mogao da izrazi u samome romanu, kazao je Lorens u filozofsko-naučnom opravdanju svoga romana, u »Odbrani Ledi Četerli«, gde je na jedan uistinu originalam { značajan način izneo Slavne momente krize morala i potrebe jedne nove humanističke i vitalističke obnove društva i života.

Engleska će, kaže Lorens, da umre — ako se ne preobrazi najpre seksualno: — »Ja hoću da ljudi i žene budu u stanju da misle o seksualnim stvarima puno i savršeno, pošteno i čisto«. Slom savremene ličnosti, iščeznuće individualnosti, izaziva kod njega osećaj potrebe jedne harmonije izmedju misli i seksualne aktivnosti, harmonije u odnosima izmedju misli koja je naglo i daleko preskočila život; jer: »Život je podnošljiv samo onda kad telo i duša žive u savršenoj harmoniji, dok postoji prirodna ravnoteža izmedju njih; i dok oni imaju jedno za drudo recipročno poštovanje. A jasno je, da danas te harmonije nema: ili je život ubio misao, ili je misao ugušila i umrtvila život. Naše najuzvišenije emocije umrle su. Mi smo svršili time da ih simuliramo, Prema Lorensu, »najuzvišenija emocija« jeste »ljubav u svim oblicima, od želje koja se poradja pa do goruće nežnosti, ljubav prema našim drugovima, i ljubav prema Bogu«. — Ali, ova emocija, kao ni sve ostale, ne postoji više u svojoj autentičnosti, u svome primitivizmu; moderan čovek simulira život, osećaje, emocije, uverenja, pa čak i ljubav. Moderan čovek falzifikuje život, materiju, novac, pa i ljubav. Izgriženi u lomu savremenog života, ljudi su falzifikovali svoje najintimnije osećaje, Radio, kinematogral i, u jednu reč, uniformiranost moderno8š života doprineli su tome da se uduše individualne emocije, medju kojima u prvom redu ljubav. Kult mašine ubio je u Klifordu emociju ljubavi, Konstansin beg nije drušo do pokušaj da se jedna generacija, otrgnuta od života, vrati životu, instinktu, seksusu, jer su to jedini elementi koje se ne može da falzifikuje. Ako se uspe da falzifikuje i njih, onda nastupa smrt. Svet, koji falzifikuje najuzvišeniju svoju emociju: ljubav; civiliza_ cija, koja simulira u svojim najsuptilnijim i najtananijim озебаjima, kao što je ljubav, — taj svet ı ta civilizacija osudjeni su na postepeno umiranje, Lorens, krstonosac morala, traži povratak na religijski ritam života, бде će odnosi izmedju misli i instinkta da se ponovo uspostave, kao što je to bilo ne juče ni prekjuče, već pre tri tisuće godina, — »Ritam Kosmosa 1

регтапеп позе ЂгаКка«, — 10 5и озпоу! пјебоуа verovanja. Jer,

406