Nova Evropa

Beleška. Kongres PEN-kluba u Barceloni.

Trinaesti Medjunarodni Kongres Pen-kluba održan je u Barceloni, od 20. do 25. maja ove dodme. U poredjenju sa posljednja dva kongresa, ovaj Kongres idejno, možda, znači korak unatrag, Predsjednik Vels (H. G. Wells), ponešto neraspoložen, doletio je avijomom iz Londona da otvori prvo zasjedanje Kongresa i da najavi svoju demisiju na časti Predsjednika. Svjestan poteškoća Које сеКаји зуакоба опоба ko se danas zalaže za slobodu umjetničkogs stvaranja, uslijed toša što je ta sloboda nužno uvjetovana političkom slobodom, Vels kao da napušta onu borbu Који je prije dvije dodime tako odvažno i beskompromisno započeo u Dubrovniku. Stoga savjetuje, da sec ubuduće, iz oportunističkih razloga, u PEN-klubu što je moguće više izbjegavaju političke diskusije, Osim ličnih motiva koji da sile ida napusti predsjedničku čast, Vels je naveo i to što se u PEN-klubu osjeća prevelik amglo-saksonski utjecaj, te misli da bi češće mijenjanje Predsjednika i za sam Klub bilo probitačnije, Na nagovor Egzekutivnogš Odbora, on je ipak pristao da fungira kao Predsjednik do idućeg Kongresa (u Buenos Aires-u, 1936), na kojem će — zahvaljujući rijetkom gostoljublju Argentinaca — biti omogućeno učestvovanje dvojici delegata iz svakog centra. Kao wjerovatni masljednik Velsov spomije se, u prvom redu, češki književnik Karel Čapek.

Ova promjena u držanju Velsa prema političkim pitanjima ojačala je položaj talijanskog delegata Marinetija, koji je u temperamemtnom, iako dosta površnom, Sovoru i suviše ružičastim „bojama prikazao književnost fašističke Italije, a zatim pozvao sve prisutne na Kongres u Rimu, za 1937 godinu. Time je deliо ипо skinuto s dnevnog reda pitanje o eventualnom istupanju talijanskih centara iz Medjunarodne Federacije. Isti Marineti, povodom diskusije o prijedlogu engleskog i američkog centra (H. S. Canby) o slobodi izražavanja i štampe, obratio se »зуоjim jugoslovenskim Којебата« 5 izjavom da, na njihove žalbe koje mu stižu, može odgovoriti, da će se položaj Slovenaca i Hrvata pod Italijom poboljšati, kao što uostalom i zvanični odnosi izmedju Jugoslavije i Italije kreću na bolje. Marinetija se, kratkim i jezdrovitim govorom, zahvalio Dr, Stelč iz Ljubljane, koji je, po utvrdjenom redu, ove godine službeno ргедstavljao sva tri jugoslovenska centra. Kao dobar omen, da Marinetijeve riječi neće. ostati pusto obećanje, djelovala je činjenica da je Kongresu u Barceloni prisustvovao kao član naše delegacije i slovenački književnik Francč Bevik, talijanski podamik, dok mu je u svoje vrijeme uskraćena dozvola da učestvuje na Kongresu u Dubrovniku,

190