Nova Evropa

cije reakciji, — lo Je prvo što karakteriše Opceu situaciju u Еугори ı Slo је bok Muludskog Kongresa tako jasno potvrdio. Najvažnije pitanje na Kongresu bilo je pitanje АКсџопоб Ргобгата, таda se o njemu manje diskutovalo nego o drugom pitanju — o statutima. Socijalističko-sindikalistička većina predložila je da se uzme ха Akcijoni Program »plan« borbe s krizom Opće Konfederacije Rada, Komunisti su predložili »platformu« Narodnog Fronta.

»Plan« Opće Konfederacije Rada ne izlazi, istina, iz SranicA relorama, ali on predvidja vrlo radikalnu reformu čitave strukture Francuske i nacijonalizaciju kredita (banaka) i osnovnih idustrijskih grana, »25-50% зуеба Карпаја« ро мјеста Žuo-a (Jouhaux), generalnog sekretara Копједегасце. Мо пас!jonalizacija se ne predvidja u formi revolucijonarne eksproprijacije već u formi mirne reforme uz široku {iako ne potpunu) odštetu pritjažaocima kapitala i uz organizaciju zajedničkog upravljanja nacijonaliziranim kreditom i industrijom od strane predstavnik4 гадтка, tehničke inteligencije, kapitalista, i Države. Protivu ovoga »Plana« iznijeli su komunisti dva prigovora: 1) da je ovako široka nacijonalizicija u granicama kapitalističkog društva neostvariva, te čitav Plan da predstavlja utopiju, i 2) da Plan predvidja saradnju klasa. Umjesto toga, komunisti su predložili da se uzme »Platforma« Narodnosš Fronta, koja je primljena i od buržoaskog dijela Narodnos Fronta {od radikala) i čiji ekonomski zahtjevi ne zadiru u strukturu kapitalizma, no zato formuliše neposredne ekonomske zahtjeve nesamo radnik4, i namještenika nego i seljaka, obrtnik4, sitnih trgovaca i bivših ratnika, a ukoliko radničke zahtjeve treba još raširiti, može se to učiniti ali samo takove koji ne zadiru u strukturu kapitalizma, Budući da sada revolucija ne stoji na dnevnom redu, to — zaključuju komunisti treba prihvatati samo takove zahtjeve koji su ostvarivi u okviru kapitalizma. Kapitalizam nije danas više isti koji je bio prije trideset godina, odgovara Žuć; proizašla je nesamo velika koncentracija kapitala već i transformacija ekonomike slobodne i organizovane [»dirišće); ali, organizovanu ekonomiku sa tačke gledišta privatnih Rkapitalističkih interes4d, бдје se zbog bankarskos proita i spekulacija često umanjuje proizvodnja i uvećava besposlica, treba zamijeniti upravom sa tačke gledišta općih društvenih interesa: uvećanja proizvodnje, povećanja potrošnje, Strahovita svjetska ekonomska kriza, koja već sedam Sodin4 hara i muči čovJečanstvo (veli druši sekretar Konfederacije Rada, Belen), pokazala je da privatni kapitalizam nije sposoban da nadje iz nje izlaz i ozdravljenje, pa njih treba da nadje cijelo društvo i prije гуеба radništvo. Kriza savremenog kapitalizma, veli dalje, tako je

144

У