Nova Evropa

Nevideći, nepriznavajući tih savremenih socijalno-aktivnih i stvaralačkih #14, već povlačeći se sav u prošlost, Balota je duboko nepravedan prema njima, prema najboljem što naše seljaštvo sad ima u Istri, prema najljepšem što ono sad misli i radi. Ali mu oni, eto, vraćaju istim; ne priznaju mu ono što je u Baloti najljepše: ljubav ka koretima. Život je nemilostiv: ali kroz nemiloštu pravedan.

Nesumnjivo, vrlo je važno mpokazati i pozitivne strane naše zaostalosti, stvaralačke elemente naše prošlosti, predratni i uopće tradicijonalni emocijonalni život našeg seljaštva. Samo, sve to ne može dati ni potpuno unutarnje zadovoljstvo pjesniku ni napredni spoljni rezultat, ako se ne nalazi u psihološkom i emocijalnom kontaktu sa pozitivnim i atvaralačkim elementima savremenosti. Treba cijeniti kod naroda i učiti se nesamo onomu što je on mislio i stvorio kroz stotine godina prošlosti, već i onomu što on misli i stvara danas, u našoj epohi. U današnje vrijeme pobjedonome reakcije m Evropi, to je osobito važno, možda važnije nego što je bilo godine 1918 i 1920, u doba slobode. Ako ne osjetimo i ne čujemo sada odjek pridušenog protesta, koji u narodu izazivlje gnjet, mi ćemo podleći utisku legalizovane depresije, koju izazivlju porazi. Ako se ne zagrijemo ma savremenom marodnom suncu iz Istre, na Živim težnjama našeg seljaštva ka slobodi, pravdi, progresu, koje nikakav pritisak reakcije nije bio u stanju da zbriše s lica zemlje, mi ćemo se m emigraciji, u našim inteligentskim i činovničkim sredinama, izgubiti, svenuti, propasti. Kako daleko, skoro tragično daleko, može da ode ovo previdjanje naprednih stvaralačkih sila, pokazao je putopis u Istru Krvavca. Nezagrijevan više suncem naprednih narodnih težnja, teško se osjeća i Balota, uzrastao inače na stijeni i

na moru kao malo ko medju nama:

Lipa mladost moja Suncen razvrnjena, A sada u maglah Roža uvenjena.

Izgubivši kontakt sa savremenim dinamizmom našeg naroda m Istri, Balota nam je u svojim pjesmama dao više dokumenat nostalgije za izgubljenom prošlošću nas emigranata intelektualaca nego manifest narodnog života i narodne borbe savremene Istre.

Dr. 4. Cihga.

292