Nova Evropa

rata izašla pojačana. Ali posljeralmi sukobi macijonalističkih i rasnih ideologija, mu svojim oblicima vjerskih ratova, postavili su Švajcarsku pred vrlo teške i krupne zadatke. Suština Švajcarske kao macijonalne države sadržana je baš u metafizičkom preživljavanju macijonalizma: dok se Evropa lomi ma germansku, i romansku, i u njoj na italijansku ili francusku rasu, dotle Švajcarska koja u sebe upija svaku pojedinu baš od te tri rase — izjavljuje načelo samoojppredjeljenia malih naroda i pravo mjihova individualmog i ličnog opstanka. Godine 1914, Švajcarska javnost bila je još donekle podvojena: romamska javnost stavljala je sve svoje simpatije na stranu Francuske, tesinska ma stramu Italije, dok je njemačka Švajcarska sva upirala svoje росједе ргеша Njemačkoj. Ovaj put, već u oči samog rata, obilježila se jednodušnost švajcarske javnosti. Ona doduše vjeruje, da je m sudbini Framcuske a Engleske sadržana i sudbina Švajcarske, kao i svih malih maroda; ali ona ostaje strogo neutralna. Odmah na početku rata, Švajcarska obezbjedjuje svoju meutralnost velikim naoružanjem, Које već prvih dan4 iziskuje mobilizaciju od 300.000 do 500.000 ljudi (sedam mulijona švajcarskih franaka dnevno): svaki drugi čovjek je mobilizovan, provedene su restmmkcije životnih namirnica, cio izgled života zemije izmijenjen je i ima izgled zaraćene zemlje: mobilizacija saobraćaja, javnog života, ograničavanje privalnogz i gradjanskog života; niječju, sputavanje i kočenje svake slobode. Pederalizam je pretvoren u vojnički i macijonalni centralizam, koji Švajcarac u ovom času pnihvaća sa mmogo samoprijegora, uvjerenja, požrtvovanja, uvidjavnosti, ali i bojami da bi pobjeda razomih sila u Evropi mogla da umišti i njegovu najdražu i najljepšu otadžbinu. u svijetu. Švajcarac sve danas podnosi strpljivo: svoj imdivaidualizam i svoja lična raspoloženja ipodvrgava interesu cjeline, lišava se automatski svojih pravi i prerogativa — samo da me bi dao povoda stranim intervemocijama. lako sloboda štampe nije ukinuta, dako je svako javno osudio napadače i ustao u odbranm pregaženih malih marod4, švajcarska štampa je danas ipak najobjektivnije obaviještena štampa u Evropi. Duh meutralnosti, koji je u vladinoj politici proveden do krajnosti, i u štampi dolazi do izraŽaja, u vidu opće i svestrane objektivnosti i obaviještenosti. AH, pored toga ima i švajcarska svijest: ona je probudjema i živa; ona zna koliko je ovo tragičan trenutak za male marode, trenutak kad oni mestaju i iščezavaju, — zalo se oma buni i ustaje u odbranu

njihovih pravi i njihova opstanka i mjesta na suncu.

360

ПН