Nova Evropa

mjesto, ona je saslavni dio današnjih postrojenja. A.b. ni taj zasebni socijalni položaj nije presudan za kvalifikovanu radničku elitu: ne možemo suprotstaviti ni u radničkim slojevima elim 1 masu po saocijalnom kriteriju već po duhovmo m, kako to čini supiilni španjolski filozof Caset (Josć Ortega y Gasset). A da je duhovni život jednog visokokvalifikovana radnika drugačiji nego pometača, u to valjda neće niko posumnjati, kao ni u to, da su njihovi i ekonomski i socijalni i kulturni interesi potpuno različiti. Uostalom, odnos izmedju iburžoazije i proletarijata je i na iklasnoj liniji savršeno drugačiji nego što je bio izmedju feudalaca. i gradjan4: dok je uspon gradjana u feudalne krugove bio gotovo nemoguć, nema zapreka da današnji radnik zauzme bilo kakav položaj u gradjanskom društvu i u gradjanskoj državi. Već ta mogućnost uspona briše danas oštre linije klasnih frontova: život i interesi radnika i srednjih slojeva često se isprepliću u tolikoj mjeri, da je teško povući granicu — osim u konmgresnim manifestima i rezoаса јата.

U malim marodnim zajednicama Као Мо je naša, gdje je i radmička klasa nerazvijena, postaje intransigenini stav u majmanju vuku neozbiljan. Neosporno je, da je funkcija radnika m modernoj državi od ogromnog značenja; ali ta fumkoija nikako me izlučuje važnost i vrijednost drugih društvenih slojeva, koji svojim pozitivnim radom doprinose narodnoj zajednici. Ako dakle socijalizam hoće da ostvari socijalnu pravednost i dostojanstvo čovjeka, onda lo može samo takav socijalizam koji će biti nošen od svih radmih slojeva društva, koji će u jedinstvenom frontu rada uravnotežiti svoje snage, mjesto da se društveni slojevi medjusobno pobijaju, a u. korist tankog sloja kapitalističkih eksploatatora. Radničke stranke moraće se — ikako ističe Hendrik de Man — emancipirati od veza klasnog interesa, te sve više razvijati se iz svog današnjeg oblika radničke stranke u stranku avih socijalno i napredno opredijeljenih ljudi, i postati stranka za postizavanje općeg blagostanja. Samo skupljanje svih radnih slojeva naroda može pridonijeti stvaranju jedme nove društvene situacije, u kojoj će borba za socijalni deal biti u prvom redu stvar uvjerenja. I onda, još mešto, prema riječim:ı Hendrika de Mana: »Borac za bolji društveni poredak ne treba nikakav naučni dokaz, da će taj poredak neizostavno doći, dovoljno је da mu savjest nalaže, da se za njega bori«.

Mirko Kus-Nikolajev.

403