Novi Pazar

pisma uticao na turski, a pod uticajem, opet, turskog pravopisa, razvilo se i pisanje srpskohrvatskog jezika arapskim slovima ili tzv. arcbica" (Muftić 1969: 101). Sva ova pisana literatura potvrduje da je nemoguće koristiti arapsko pismo, odnosno arebicu, u našem jeziku bez prilagodavanja nasem glasovnom sistemu. U kojoj je mjeri to prilagodavanje obavljeno shvatit ce se nakon sto se predstavi nekoliko osnovnih karakteristika arapskog pisma u odnosu na naš jezik i razlike koje je bilo potrebno ..pomiriti" i usaglasiti. „Po svom principu, arapsko pismo je suglasničko pismo, pri сети se suglasnici, dugi vokali i diftonzi oznacavaju, dok za kratke vokale slova ne postoje" (Smailović 1990: 74). Arapski jezik ima 28 konsonanata и odnosu na naš jezik koji ima 25. Samo petnaest arapskih konsonanata podudara se sa našim i to: b - м, t dž - d - r -j, z -j, s - си, š-сДf-Ц,к 41- J, m <», n—j,h— », j lž. Ostalih trinaest arapskih konsonanata пета и našem jeziku i to: '-», t - h- £, h-Č, d - - 1 , s- о d -uAt--Ц ?- -Ц 1, g - è., 9-Aw -J. Pored ovih postoje i konsonanti koje ima nas jezik, a arapskom jeziku i pismu su nepoznati, to su: c, č, ć, đ, ïj, nj, p, z, kao i konsonanati v i g koji postoje u arapskom jeziku, ali im je izgovor malo drugaciji. Arebica, kao pismo koje se trebalo prilagoditi glasovnom sistemu naseg jezika, moralo je imati odgovarajuée grafeme i za ove konsonante, pa su obilježavani na razlicite nacine, ali je najčešći bio sljedeći: с - č-g,ć -g, đ - lj -J,nj-j,p-v, ž-j, aza naše suglasnike vig su uzete oznake slicnih slova u arapskom izgovoru w - j i g Arapski jezik ima tri osnovna vokala. Sva ova tri vokala (a, u, i ) poklapaju se sa vokalima u nasem jeziku. Medutim, nas jezik ima jos dva vokala kojih пета u arapskom jeziku, ato su vokal о i vokal e. Njih u arapskom jeziku ima samo u kratkoj varijanti. U arapskom pismu se znacima za konsonante alif waw i va (I, j, l f) bilježe samo dugi vokali (a, u, i ) dok za kratke vokale ne poslojc slova, oui se ne pisu i njihovo se mjcslo podrazumijeva, a mogu se oznaciti, u odredenim prilikama i za odredene potrebe, pomoéu dijakritickih znakovakoji se pisu iznad ili ispod suglasnika koji im u izgovoru prethode. Čauševićeva arebica - mektebica Svi glasovi u nasem jeziku, za koje arapski jezik пета odgovarajuća slova, pisali su se uvijek logicnim oznakama. Osnovna grafija tih glasova je uvijek bila grafija najslicnijeg glasa u arapskom jeziku. Na nju su se dodavale tacke, crtice ili kvacice. Ovdje kao primjer možemo navesti nase konsonante p i f, cije su oznake naslijedene jos iz perzijskog, odnosno osmanskog pisma. Graficka oznaka za glas p, koji ne postoji u arapskom jeziku, je ista kao i za njemu u izgovoru najslicniji glas b, samo sto kod arapskog b ispod grafickog znaka ima jedna tačka (m), a kod glasa pje kvacica okrenuta na gore ili su tri tacke (v)- Isti je slucaj i sa oznakom za glasove z i ž . Iznad graficke oznake u arapskom pismu za glas zje jedna tacka ( j), a iznad modificiranog z, koje ne postoji kod Arapa, je kvacica okrenuta na dolje ili su

123

AREBICA, MODIFICIRANO ARAPSKO PISMO.

40/2017