Novi Pazar

jedinstvo Sandžaka. Protivljenje takvim nakanama izrazili su predsjednik ZAVNO Sandžaka prof. Sreten Vukosavljević, kao i jedan od potpredsjednika ZAVNOS-a, poznati sandžački publicista i provoborac Mirko Cuković. Oui su odbili da prisustvuju ovom zasjedanju saznavši koja je njegova svrha, kao i da potpišu odluke 0 raspuštanju ZAVNOS-a. 77 Zanimljivo je da su se na ovom zasjedanju čule i izjave pojedinih vijeénika da se radi о privremenoj odluci, a ne odluci trajnog karaktera. Veoma ironicno je zvucao jedan od zakljucakaZAVNO Sandžaka „Dana Osnivačkoj skupštini ovog Vijeća koja je održana 20. i 21. novembra 1943. godine u Pljevljima, niti docnije, nije postavljen zahtjev za poseban položaj Sandžaka u budućoj državi". odnosno „da Sandžak bude federalna jedinica, niti autonomna oblast". Još 17. oktobra 1941. godine, u Proglasu Pokrajinskog komiteta KPJ za Cmu Goru, Boku i Sandžak govori se о „autonomnom Sandžaku". Raspuštene su i druge oblasne institucije kao što su Narodnooslobodilacki front Sandžaka, Antifašistički front žena Sandžaka, Omladina Sandžaka, Crveni krst Sandžaka, itd. Odluka о rasformiranju ZAVNOS-a je potvrđena na Trećem zasjedanju AVNOJ-a, uz tragikomičnu konstataciju da je tako postupljeno po molbi Skupštine ZAVNOS-a. 78 Kao što možemo vidjeti iz direktiva Vrhovnog komandantaNOV i POJ Josipa Broza Tita, u njegovim planovima za oslobođenje Srbije, što je u ovo doba bio najvažniji strategy sko-politički cilj NOP-a, od kojeg je zavisilo iješavanje pitanja budućeg uređanja Jugoslavije, Sandžak je trebao poslužiti kao polazna baza za ovaj prodor. 79 Ali i u planovima Nijemaca, Sandžak je imao vrlo važnu ulogu zbog čega je izvedena jaka ofanziva u svrsi njegove reokupacije. Ofanziva je počela u ranim jutamjim časovima 4. decembra udarom na položaje 2. proletereske divizije 1 1. šumadijske brigade pravcem Sjenica - Prijepolje - Pljevlja. Tako je započela čuvena prij epolj ska bitka u koj oj j e poginulo na stotine boraca 2. proleterske divizij e il. šumadijske brigade. № Istog dana, tj. 4. decembra kada je zauzeto Prijepolje, u ruke okupatora i njegovih domaćih saradnika palo je i Brodarevo i Priboj, narednog dana Pljevlja, a 7. decembra Bijelo Polje, ali su ga već 10. decembra ponovo oslobodili dijelovi 4. proleterske brigade i Bjelopoljski partizanski odred. Poslije pada Pljevalja, 2. proleterska divizija se hitno povukla na lijevu stranu Cehotine, gdje je organizirala odbranu i izmakla novom udaru nadmoćnih njemačkih snaga. Time je završena prijepoljska bitka. 81 Nakon ove njemačke ofanzive slobodnateritorijau Sandžaku se veoma smanjila. Izgubljenaje cijela oblast između Uvea i Lima, Pljevlja i njegova neposredna okolina. Tako se slobodna teritorija u Sandžaku svela u prvoj polovini 1944. godine samo na područje izmedu Tare i Lima, ali je ona bila cvrsto povezana sa slobodnom

77 Slobodan Nešović, Stvaranje nove Jugoslavije 1941-1945, Beograd 1981, str.sB9-591

78 Zoran Lakić, Partizanska autonomija Sandžaka, str. 73-77

79 Josip Broz Tito, Vojna djela, I, Beograd 1978, str. 412; Vojin Popovié, Krvavi snjegovi Sandžaka i Bosne, Beograd 1981, str. 20

80 Isidor Ćuković, Prva šmnadijska brigada, Beogarad 1982, str. 273

81 Vojin Popovié, Krvavi snjegovi Sandžaka i Bosne, str. 93-102

35

SANDŽAK ТОКОМ DRUGOG SVJETSKOG RATA

40/2017