Ritam

Ш је рак sasvim slabo naglašena, utopijskog razmišljanja, najšire uzev, ima u izvesnoj meri u svim SF predlošcima - civilizacija koja je u stanju da napravi USS Enterprise mora da počiva na određenim pretpostavkama, opet bitno različitim od civilizacije/oblika života koji se razvija u netehnološkom pravcu (npr. u "Solarisu" Tarkovskog po S. Lemu Ш pak u sasvim svežem "Puppets"). Spoj takvih različitih civilizacija odnosno divergentnih pravaca razvoja jedan je od čestih sižea koji sadrži utopijski aspekt i obično dovodi do katastrofe, što je slučaj sa drugom uspešnom SF trilogijom Scotta/Camerona/Finchera. Mračna "Alien(s)" priča zasniva se na naglašavanju različitih momenata u susretu jednog evolutivno visokousavršenog svemirskog predatorskog soja i ništa manje grabežljive i pohlepne Ijudske vrste. U viziji budućnosti koju pružaju osmoputničke epizode svemir, do susreta sa tuđinom, pripada Ijudima Ш pak tehnološki unapređenim kopijama Ijudi, i kolonizovan je po zapadnom principu (nemilosrdna trka za profitom, eksploatacija kosmičkog rudnog bogatstva, problemi nadnica, svemirski marinci, život na zemiji u metalnim kontejnerima koji simuliraju stanove, zatvori sa maksimalnim merama sigumosti u najudaljenijim кгаjevima galaksije, želja da se smrtoriosni strani organizam po svaku scenu prokrijumčari na Zemlju i iskoristi kao model za proizvodnju savršenog organskog oružja). Utopijska potka priče o svemirskoj oficirki Rippley daleko je od toga da bude neverovatna budućnost - i upravo je ta činjenica strašnija od svega. U sličnom ključu urađen je i drugi veliki SF film devedesetih 'Total Recall", s tim što je kod njega perspektiva unekoliko drugačija i šira, obuhvata potlačene mase i dozvoljava mogućnost promene poretka revolucijom. Zajednički imenilac brojnih (hibridnih) utopijskih naučnofantastičnih ostvarenja poslednjih godina, zapadnih i istočnih, čini spekulacija oko ekološke sudbine zemlje. Zabrinutost za budućnost matične planete pred mogućim unutrašnjim opasnostima i katastrofama, drugim rečima uverenje da je budućnost biosfere apokaliptična, čini utopijski milje za najraznolikija dela, gde ipak nisu uldjučeni svi SF katastrofični filmovi - udar meteora u istoimenom Nealovom filmu, povećana sunčeva aktivnost u drugom "Highlenderu" ili u nedavnom "Solar Crisis", predstavljaju primere ugroženosti koja dolazi spolja i prirodnog je porekla, te koja nije nužno povezana sa naglašavanjem društvenog uređenja odnosno odgovornosti Ijudske vrste za okoliš. Priču za sebe predstavlja i najduži naučnofantastični serijal o jednom junaku - kosookom džinovskom sivo-braon čudovištu Godzilli (poslednja epizoda 1984. godine) koga je iz vekovnog sna probudila čovekova nezasita potreba za instrumentima moći i uništenja - proba atomske bombe u Pacifiku. Zivot na Zemlji, neraskidivo vezan i za civilizaciju kakvu znamo, po svemu sudeći, pred teškim je iskušenjima: u Millerovoj "Mad Мах" trilogiji povratak u buduće varvarstvo odigrava se u svetu u kome se raspadaju i poslednji ostaci ekološkog, ekonomskog i društvenog poretka. Snimljena početkom osamdesetih godina, kriminalistička androidska "Blade Runner" priča vrhunsko je ostvarenje na fonu utopijsko-ekološke problematike, pogotovo kada se u obzir uzme i Dickov književni predložak 'Do Androids Dream of Electric Sheep?", u kome je slika stvar-

nosti (stalne kiše usled zagađenosti, pl eta bez većine životinjskih vrsta, sve šti je vredelo od Ijudskog roda napustilo je zemlju a oni koji su ostali pred sigurnim su sterilitetom, postupanje prema androidima kao prema robovima) još mračnija (pesimizam filmske vizije znatno je pojačan u "Directors Cut" verziji u kojoj je, između ostalog, izbačen i kakav-takav hepiend Markhamov "Neon City" i Murphyev "Freejack" iz 1991. i 1992, u kojima je zemlja zagađena, ozonski sloj uništen a opstanak Ijudskog roda ugrožen mutacijama takođe su tipičrd, ako baš ne i visokokvalitetni, predstavnici ovog usmerenja. e ® • Ekološki obojena utopija, dakle, predstavlja filmski izraženu poslednju reč u vekovnoj čovekovoj potrazi za mogućim (poželjnim ili ne) oblicima društvenog ustrojstva, odnosno odgovorima na pitanje kakva će biti sudbina Ijudskog roda. Promene u globalnim odnosima moći, pad socijalističkog 'bastiona zla" i "izvora opasnosti za slobodni svet", Sovjetske Imperije, izgleda da je, do daljeg, ad acta stavio razmišljanje - celuloidno; naučnofantastično - o opasnostima (komunističkog) totalitamog poretka za čovečanstvo. Ustoličenje sveta potrošačke slobođe i demokratije. međutim, dovelo je do zanimljivih utopijskih rezultata; vizija čovekove budućnosti u filmovima nakon "Star Wars" odnosno nakon kraja hladnoga rata obavijena je oblacima smoga, bombardovana kosmičkim zračenjem i puna usamljenih čovekolikih kreatura ili uspavanih čudovišta.

Bojan JOVIĆ

"Brazil" (1985) - Тегту Gilliam

"Alien 3 " (1992) - David Fincher

57