RTV Teorija i praksa

Zahvaljujući umnogome baš našem festivalu, šezdesetih godina je več u svim stanicama stvorena čvrsta orijentacija na originalno domače radio-dramsko stvaralaštvo, što automatski dovodi u centar pažnje domačeg radio-dramskog pisca. Mnoge stanice počinju da raspisuju redovne godišnje konkurse za originaine radio-drame, kao jedan od vidova stalnog traganja za novira delima i novim autorima. Tih godina se u mnogim stanicama posebno brine o stvaranju tešnjih veza sa slušaocima i ranogo govori o kulturi slušanja. To su godie učestalih napisa o specifičnostima medijuma, organizovanja zvučnih festivala na radio-talasima, diskusija na javnim tribinama. Na prvim festivalima učestvovalo se i sa stranim radio-dramama jednostavno zbog toga što domačih nije bilo u dovoljnom broju. Рге 20 godina imali smo mali broj originalnih domačih radio-drama, mali broj Uomačih radio-dramskih pisaca. Medjutim, od 1961, do ove godine samo su na takmičenju jugoslovenske radio-drame prezentirane 182 domaće radio-drame za odrasle. Kad se tome dodaju i domaće radio-drame iz prvih godina festivala, ukupno je prezentirano ргеко 200 dela. Tome treba dodati bar toliki broj, ako ne i veči, doraačih radio-igara za decu. Pri tome treba imati na umu da brojka od nekoliko stotina dela prikazanih na festivalu predstavlja samo izbor iz desetina i stotina domačih radio-drama emitovanih za ovih dvadeset godina na programima svake od jugoslovenskih radio-stanica. Samo Radio-Beograd, па primer, u emisijama Radio-drame i Male scene na svom Prvom programu emitovao je oko 200 originalnih đomaćih radio-drama. Posleđnjih dvadeset godina predstavljaju period zaista naglog razvoja, brze popularizacije i umetničke afirmacije originalne domače radio-drame, i to ne samo u zemlji već i u inostranstvu.

Uspeh jugoslovenske radio-drame u inostranstvu potvrdjuje njeno emitovanje u prevodu na dvadeset jezika na programiraa ргеко 40 stranih stanica u Austriji, Australiji, Belgiji, Danskoj, Engleskoj, Izraelu, Indiji, Islandu, Itaiiji, Japanu, Madjarskoj, Monaku, Istočnoj i Zapadnoj Nemačkoj, Norveškoj, Poljskoj, SSSR-u, Finskoj, Francuskoj, Holandiji, Čehoslovačkoj, Švajcarskoj i Švedskoj. Uspeh je potvrdjen i na Medjunarodnom radio-televizijskom konkursu ~Prix Italia”, na kome je jugoslovenskoj radio-drami dodeljeno dosad pet nagrada. Jugoslavija po broju nagrada na ovom konkursu, па kome učestvuje preko 40 zemalja iz svih krajeva sveta, dolazi na šesto mesto, posle Engleske, Francuske, Japana, Nemačke i Italije, zemalja u kojima se najranije javila radio-drama i koje več imaju pedesetogodišnju tradiciju u ovoj oblasti. Nagradjene su sledeče drame; prvom nagradom u kategoriji stereofonskih dela Krajputaši od Arse Jovanoviča, nagradom Italijanske radio-televizije Ptica od Aleksandra Obrenovića i M’sje Žozef od Nebojše Nikoliča, sve tri u produkciji Radio-Beograda, i Tantadruj od Cirila Kosmača u dramatizaciji Mitje Mejaka u produkciji Radio-Ljubljane, takodje nagradom Italijanske radio-televizije. Posebna nagrada na ~Prix Italia” u kategoriji đela posvečenih pedesetogodišnjici Radija u Evropi pripala je zagrebačkoj emisiji Ad libitum - autori: Zvonimir Bajsič, Maksim Jurjevič, Miran Kućiš. Pre nekoliko godina Fakultet dramskih umetnosti u Frankfurtu na Majni u zajednici sa Hesenskim radijom organizovao je simpozijum o evropskoj radio-drami, na inicijativu Evropske unije za radiodifuziju. Jedna od tema bila je posvečena radio-drami za decu. Bila je čast za nas kad je predsedavajuči, najavljujuči temu, rekao da se ideja za stavljanje ove teme na dnevni red simpozijuma rodila u Ohridu gde je pružena prilika đa se

143