RTV Teorija i praksa

preko jugoslovenske produkcije, koja je vrlo visoko ocenjena od strane inostranih stručnjaka, uoči značaj i mogućnosti ove vrste dramskog stvaralaštva. Tako je i referat bio poveren jugoslovenskom delegatu. Nedelje jugoslovenske radio-drarae emitovale su stanice u Poljskoj, Čehoslovačkoj, Zapadnoj i Istočnoj Nemačkoj. Francuski radio je u specijalnom programu povodom pedesetogodišnjice Radija u Evropi emitovao radio-igru Milana Oklopdžića Volim te dok jedeš jabuku, preporučenu za emitovanje od strane komisije Evropske unije za radiodifuziju (UER-a) za izbor tekstova za medjunarođnu razmenu. Ista komisija je preporučila za razmenu i radio-igru A od Frana Puntara. Obe radio-igre su, kao i mnoge druge, prikazane na Ohridskom festivalu, tu dobile prva priznanja i preko njega stigle u daleke strane zemlje. Ali, da se vratimo prvim godinama festivala. Šta one pokazuju? One donose priznanja visokoj profesionalnosti, stuđioznosti, tehničkoj čistoti i solidnosti rada uigrane realizatorske ekipe Radio-Ljubljane, koju čine: reditelj Mirč Kragelj, kompozitor Marjan Vodopivec, ton-majstor Dušan Mauzer, kao i niz najistaknutijih slovenačkih glumaca, sa Dušom Počkajevom, Stanetom Severom i dr. koji su se, kao i niz izvrsnih glumaca iz svih naših kulturnih centara, vanredno uspešno i brzo prilagodili zahtevima ovog medijuma, Teško je odmah ne pomenuti, budimo nepravedni i navedimo samo neke, i Ljiljanu Krstić, Ljubu Tadića, Fabijana Šovagovića, Mariju Kon, Janoša Nađgelerta, Kruma Stojanova, Meri Boškovu, Adema Čejvana. Pored toga, raože se reći da se još uvek u ponekim emisijama nailazi na pozorišnu glumu, glumu nedovoljno prilagodjenu mikrofonu. Prvih godina festivala istakli su se i Matija Koletić i Zvonimir Bajsić, reditelji Radio-Zagreba.

Domaći radio-dramski pisac snažno sve više izbija u prvi plan i übrzo zauzima centralno mesto. Najpre se javlja niz beogradskih radio-dramskih pisaca, medju kojima su četiri pionira beogradske originalne radio-drame; Miodrag Đurđević, Đorđe Lebović, Aleksandar Obrenović i Radorair Konstantinović, kao i Jovan Hristič i Ivan V.Lalić, Njima se tokom poslednjih godina pridružuju Slobodan Novak, Antun Šoljan, Blagoja Ivanov, Andrej Hing, Jure Kaštelan, Tome Arsovski, Tomislav Ketig, Dimitar Solev, Matjaž Kmecl, Boško Smačoski, Vitomil Zupan, Nemet Ištvan, Momo Карог, Ferenc Deak, Alija Hafizović, Tonči Petrosov Marović, Zvonimir Kostić i Jordan Dobreski. Pored originalnih radio-drama, na festivalu su nagradjene i mnoge radio-dramatizacije dela naših najistaknutijih savremenih književnika: Ranka Marinkoviča, Dušana Matića, Cirila Kosmača, Juša Kozaka, Danila Kiša, zatim i Derviša Sušića, Siniše Pavića i klasika Ivana Cankara. Autori dramatizacija su: Frane Adum, Mitja Mejak, Neda Depolo, Ehlimana Hadžihasanović i Jovan Ćirilov. Radiofonsko tumačenje ovih dela tema je za posebnu studiju. Verujemo da bi nas analiziranje mnogobrojnih radio-dramatizacija Mitje Mejaka, na primer, kao i mnogih originainih radio-drama, naučilo mnogo čemu iz rađiofonije i otkrilo štošta novo u delu Cankara, Kosraača, Kozaka i drugih; ili analiziranje specijalno komponovane muzike Marjana Vodopiveca za neke od ovih dramatizacija i mnoge originalne radio-drame, zatim kreativnog izbora muzike Nade Starčević, kao i modernih zahvata kompozitora Ivane Stefanovič; ili analiziranje osobenih stvaralačkih postupaka nagradjenih reditelja, pored več pomenutih: Frana Žižeka, Lanji Ištvana, Mire Trailovič, Ognjenke Milićević, Zdravka Velimirovića, Vasilija Popovića, Ilije Milčina, Janeta Kavčiča, Arse Jovanoviča, Ištvarana Varge, Tonka Marčića, Darka Tatića, Tibora Gelera, Olge Brajović, Žarka

144