RTV Teorija i praksa

Petana, Majde Skrbinšek, Lasla Silađija, Miša Bušiča. Rosande Sajko, Mire Marotija; ili stvaralačke saradnje koju su imali sa ovim rediteljima neki od vrsnih ton-majstora, kao što su Marjan Radojčič, Maksim Jurjevič, Metka Rojc, Petar Marić. Ali da se vratimo autonma originalih rađio-drama i temama koje oni obradjuju. Teme su vrlo različite i uglavnom savremene, aktuelne, uzete često iz svakodnevnog života našeg radnog čoveka. Zbog toga su mnoge od tih drama lako našle put do slušaoca. Jedna od tema koje se provlače kroz svih dvadeset godina, a preovladjuju u prvira godinama, je vezana za ratne dane i narodnooslobodilačku borbu, obradjena često na nekonvencionalan, tanan umetnički način. To su drame o Ijudskom dostojanstvu gaženom u ratu (Đ.Lebovič: Sahrana obično počinje popodne, D.Kiš: Pismo sestri - iz Peščanika, dramatizacija N.Depolo), o istrajavanju u teškim iskušenjima i unutrašnjim lomovima onih koji su u odsudnim trenucima izdali (M. Đurđevič; Troje, V. Ocvirk: Ko bi padli oživeli, Nemet Ištvan: Ledena noć), o odlučivanju na ličnu žrtvu i spasavanje drugih (C.Kosmač; Balada o trubi i oblaku, dramatizacija M. Mejak), o prevazilaženju ratnih ozleda odustajanjem od osvete (J.Hristić: Oresl), zaboravljanju u opštoj posleratnoj trci za standardom na najrodjenije koji su u ratu ostali (R. Trifković: / tako probudi se čovek). Neke drame iz ove grupe su fantazmagorične i snažan su protest protiv rata i militarizma uopšte (M Bulatovič: Vojnik koji se udaljava, J. Ćuk i J.Kavčič: In articulo mortis). Pored ovih tema, u nekoliko radio-drama obradjuju se teme iz nacionalne istorije i narodne poezije, s jedne strane (D.Sušić; Plaćenik, B. Smaćoski: Odluka, G.Stalev: Bolen Dojčin) aktuelno-političke, s druge (T.Georgijevski: Pepeo na mom ognjištu).

Posebno mesto, međjutim, zauzima nekoliko svojevrsnih poetskih tekstova izuzetne vrednosti, o kojima bi trebalo jednom prilikom posebno govoriti (I.V. Lalić: Majstor Hanuš, D.Matić; Laža i paralaža noći, dramatizacija Nede Depolo, J.Kaštelan: Prizori s pticom, i još neki). Drame inspirisane svakodnevnim životom donose različite sadržaje, nekad u obliku opore realističke pripovesti koja je na granici dokumenta, nekad u obliku humorno-satirične igre, nekad, opet u obliku lirske poetske slike. Evo nekih tema: napuštanje sela, prelazak u grad, prilagođjavanje novom načinu života (F.Feher: I danju blistaju zvezde), moralna dilema čoveka u momentu saobračajne nesreče (R.Konstantinović: Saobraćajna nesreća), sukob društvenih i privatnih interesa (S. Šešelj: Lov), neostvarive Ijudske težnje (A.Hafizović: Jabuke i perj'e), naravi i dileme prikazane kroz život po motelima, ekspres restoranima (M. Đurđević: Dorućak u motelu), Ijudske sudbine koje otkriva splet medjugradskih telefonskih razgovora (F.Deak: Interurban), borba za afirmaciju u ličnom životu i na poslu i sukobi koji iz toga proizlaze (M. Đurđević: Odrpanac i dvojica), spasavanje uz svesno izlaganje sopstvenog života (T.Arsovski: Cvet i ogin), moderni moralni problemi dati kroz istorijsku parabolu o osvajaču posle konkviste (A.Hing: Kortesov povratak), univerzalna drama Ijudske egzistencije data kroz život sela u kome vlada prošli vek (Z.Kostič: Svinja), bračni problemi (T.Arsovski: Ne gledajte vo angelot), problem usaraljenih, bespomoćnih, napuštenih starih osoba (D.Solev: Bamje), drame iz života rudara (A.lsakovič: To), iz života oraladine. o njihovoj emancipaciji, buntu i traženju sebe, prvim mladalačkim Ijubavima (V. Zupan: Pobuna crva, S.Pavić: Višnja na Tašmajdanu, S.Vlajković: Nedeljne cipele sa zvonima). Medju satirama ističu se nekolike satire na birokratiju,

145