RTV Teorija i praksa

Као što se u robnom načinu privređivanja u praksi odražavaju još mnogi elementi grupno-svojinskog ponašanja, uopšte ponašanja svojstvenog drugim društveno-ekonomskim sistemima, tako i u ekonomskoj propagandi ima dosta elemenata koji su, sa korišćenjem metoda i tehnike propagiranja, preneti u društveno-ekonomsku sadržinu naše propagande iz drugih sistema, рге svega kapitalističkog. Ima i dalje uticaja na našu ekonomsku propagandu ideologija potrošačkog društva, a izrazito se zapostavlja izgradnja autentične propagande koja če ne samo odgovarati stepenu našeg materijalnog razvoja, svesti, kulture i društveno-ekonomskog odnosa, nego če uticati da se ovi odnosi unapređuju, a na toj osnovi da se menjaju u praksi merenja društvenih vrednosti. Dakle, nedostaje nam osmišljeni napor i organizovanost na izgradnji sistema ekonomske propagande koja će izrasti iz razvoja naših društveno-ekonomskih odnosa, i kroz to jačati samoupravnu poziciju i proizvođača i potrošača, a to znači da če i delovati u korist i proizvođača i potrošača. Na mnoge propuste u ekonomskoj propagandi ukazano je na zajedničkoj sednici Komisije Izvršnog komiteta Predsedništva CK SKJ za propagandu i informativnu delatnost i Saveta Savezne konferencije SSRNJ za informisanje na kojoj je razmatrana uloga ekonomske propagande u socijalističkom samoupravnom društvu. Na takve propuste ukazano je na sličnim sastancima u nekim republikama i autonomnim pokrajinama. I tu je bilo govora o nepravilnostima koje se javljaju u ovoj delatnosti. Do nepravilnosti dolazi iz više razloga i one se manifestuju u raznim vidovima. Mnoge radne organizacije u reklamiranju svojih proizvoda ili usluga vode brigu samo o potrebi što večeg i šireg plasmana svojih roba ili usluga, zanemarujući pri tome širi društveni aspekt toga reklamiranja i mogučnosti štetnog delovanja svoje propagande. Tako je dolazilo do nelojalne konkurencije, obmanjivanja kupaca ili barem polovičnog informisanja, širenja igara na sreču, loših idejnih uticaja na mlade i slično. Pored toga, dolazilo je i do toga da je ц cilju što boljeg plasmana sopstvenih proizvoda često dolazilo i do nedovoljne brige o utrošku odobrenih sredstava za propagandu, čime je omogućavan i rasipnički odnos prema tim sredstvima, a i pojave velikih zarada bez rada - po osnovu provizije, Ima i dalje takve vrste propagande, koja je očito neefikasna, jer se kupci i ne nalaze među potrošačima na malo, pa se radi o nekoj vrsti društvene sinekure, i svakako neodgovornog trošenja društvenog dohotka. S obzirom na to da se za ekonomsku propagandu u našoj zemlji izdvaja oko jedan procenat celokupne naplaćene

111