RTV Teorija i praksa

su, dakle, neznatna i stoga su bitniji razlozi, motivi na kojima se temelje preferendje privrednika. Kod radija se uz sam faktor slušanosti i rasprostranjenosti ističe ovaj slijed zainteresiranosti: jeftino i efektno, najveći cfckt, najjeftinije i najbolja mogućnost prikazivanja. Za televiziju (razumije se uz sam faktor gledanosti i rasprostranjenosti) opažamo drugi slijed: izrazito se izdvajaju i čine blizu 90% odgovora tvrdnjc o najvećoj efikasnosti i najboljcm mogućem prikazivanju. U odnosu na dnevne listove dobili smo ovaj red prefercncija uz neznatne razlike u sali (rangu): najveći efckt, najjeftinije, najbolja mogućnost prikazivanja, jeftino i efektno. Odgovori su, dakie, rangirani slično preferendjama za radio. Za nas je značajno da se kvalitct oglasa - sadržaj, vizuelna, estetska, grafička, tonska prczentacija, veoma rijetko pominju kao razlog odlučivanja privrednika za pojedini medij. Več ovo opažanje u skladu je s nckim prethodnim postavkama da se za samc sadržajc, njihovu društvcnu korisnost, odgojnost, informativnost pokazujc ncdovoljna zainteresiranost. Ankcta, koja jc sprovcdcna za istraživanjc Ekonomska propaganda i masovni mediji - postavila je, uz ostalo, i čitav niz pitanja o načclnim stavovima prema ckonomskoj propagandi sa stanovišta njcnc društvcnc korisnosti, ckonomskc, moralnc i ctičkc podobnosti. Pitanja su postavljena tako da su zahtjcvala jcdnostavnc odgovore - za ili protiv - uz mogućnost ncodlučnih odgovora, odnosno odbijanja odgovora. Zadržati čemo se najprije na pitanjima koja obrađuju osnovne stavove o društvcnoj kvalifikaciji ekonomske propagande. U cjelini odgovori su pozitivni i stoga će se više pažnje posvctiti onim opažanjima koja ukazuju па određene slabosti. Na pitanje o tome da li ekonomska propaganda olakšava potrošaču traženje željene robe stavovi su izrazito afirmativni, tek svaki dcseti sudionik u anketi dao je negativan odgovor što bi bilo upravo zancmarujuće, ali moramo podsjetiti da su većina pitanih prcdstavnici radnih organizacija koje oglašuju. Tako i ovih 10% negativnih odgovora dobivaju na težini. Ovdje citiramo i vrijednu tezu magistra Bredc Pavlić: „Uzimajući u obzir specifičnosti jugoslovenskog samoupravnog sistema, pred marksističkom teorijom stoji zadatak razrješavanja proturječja iz - za većinu pojedinaca u našcm društvu karakterističnu situaciju - da se naime pojavljujc istovremeno kao proizvođač i kao potrošač, drugačije rečeno pojedinac se pojavljuje s jedne stranc kao pristalica ekonomske propagandc kada je u pitanju stimuliranje proizvoda njegove radne

128