RTV Teorija i praksa

Mnogi ključni pojmovi - na primer „signal”, „znak”, „šifra”, „poruka”, „izvor”, „odredište”, „kanal”, „informacija”, „šifriranje” i „dešifriranje” - prvi put su dosledno primenjeni u ovom modelu. Autori telekomunikacionog modela nisu bili zainteresovani za Ijudsku stranu komunikacije, odvijala se ona licem u lice ili putem masovnog medija, Možda je iz ovog razloga najveći deo razmišljanja i istraživanja u komunikaciji, što je usledilo, i bio osnovan na prilično uprošćenom, mehanističkom pogledu na komunikaciju kao na proces transmisije poruke. Za vreme drugog svetskog rata, svi oblici komunikacije privukli su veliku pažnju. Signali i šifre značajno su se stali koristiti u vojne svrhe, a komunikacija je postala životno značajna za propagandu i psihološko ratovanje. Iz tih razloga preovladalo je shvatanje o komunikaciji kao sredstvu übeđivanja. Sve što se naučilo o komunikacijama u toku ovog perioda preneto je u razne oblasti Ijudske aktivnosti, a naročito u reklamnu delatnost i u oblast tehnoloških promena koja je posle drugog svetskog rata postala neobično važna. U oba ta slučaja, kao orijentacija su prihvačene i komunikacija kao transmisija informacija i komunikacija kao sredstvo übeđivanja. Uskoro, Ijudi koji su bili angažovani u takvim profesijama kao što su javne službe, podizanje poljoprivrede, zdravstveno obrazovanje i tako dalje, počeli su da pokazuju interes za ove primene komunikacija. Osnovna karakteristika komunikacionih metoda primenjenih u oglašavanju i pri lansiranju tehničkih promena bila je isključiva zainteresovanost za efekte: navesti Ijude na kupovinu određenih proizvoda, na prihvatanje datih stavova, na prihvatanje jednog načina obrade zemlje, na nešto drukčije navike u ishrani. Upoređenje modela „marketinga” sa modelom unapređenja poljoprivrede (51.2 i 3) pokazuje njihovu zajedničku orijentaciju.

141