RTV Teorija i praksa

$L 3 Modcl onaprcđcnia poTioprivrede

Preokupiranost neposrednim efektima porasla je kada se borba za ekonomski razvoj prenela u zemlje u razvoju. Suštinom ekonomskog razvoja proklamovan je brzi porast ekonomske produktivnosti. Budući da takav porast traži znatne promene u Ijudima, a pošto je komunikacija shvačena kao nosilac promena, - došlo se do toga da se komunikacija proglasi, bar su komunikatori to učinili, najglavnijim instrumentom razvoja. Pritisak ekonomskih razvojnih ciljeva, veličina i rasprostrtost publike na koju je medij usmeren u pojedinim predelima, mogučnost koriščenja savremene komunikacione tehnologije i interes za prodaju skupe komunikacijske opreme, sve je to doprinelo da sredstva masovnih komunikacija postanu važni elementi u seoskim razvojnim programima. Članovi ekipa zaduženih za unapređenje poljoprivrede nastojali su da se dokopaju što novijih i modernijih aparata radi sprovođenja agresivnih multimedijskih kampanja. Kao posledica toga stvarna korisnost i tačnost sadržaja često su bili zanemareni, a sporiji i dublji prilazi obrazovanju bili su odbačeni. Bilo je, međutim, i pozitivnog dejstva; mnogi tehničari u zemljama u razvoju naučili su pri tom da rukuju tehnikom masovnih medija. TEORIJA KOMUNIKACIJE SE OBRAĆA SOCIJALNIM NAUKAMA Do značajnog obogaćenja razvojne teorije komunikacija došlo je kad su komunikatori primenili na komunikaciju ideju procesa, stečenu u filozofskim i naučnim teorijama toga vremena. Shvatanje komunikacije kao izvesnog procesa, uzima u obzir neograničen broj promenljivih koje se sadrže u bilo kojem činu komunikacije: sliku koju pošiljalac ima o primaocu i obratno; lična iskustva, vrednosna shvatanja i iščekivanja i na „izvoru” i kod primaoca; suptilne varijacije značenja koje mogu imati simboli i situacije; mnogi i oprečni vidovi kulturne determinisanosti, itd. Ako se tako gleda, komunikacija je

142