RTV Teorija i praksa

sposobnost čoveka da sebe zamisli u ulozi drugoga, da vidi svet onako kako ga drugi čovek vidi. Prema Lerneru, ta sposobnost je presudna za razvoj jer seljak če poželeti da promeni svoj sadašnji život samo ako preuzme gledišta „modernijih” osoba. Analiza funkcija koje komunikacija Ijudima obavlja u životu dovela je do još jednog značajnog zapažanja: Ijudi ne vole jedino da primaju komunikacije od drugih, več vole i da saopšte drugima ono što misle i osećaju. Tako su pojmu komunikacije dodati i pojmovi kao što su izraz, odnos i participacija. Zanimljiva manifestacija pažnje koja se u izučavanju procesa komunikacije obrača primaocu, jeste teoretski koncept „suorijentacije”, koji je odskora postao popularan u Sjedinjenim Državama. Iza ove zamisli leži ideja da dve osobe mogu slično percipirati i interpretirati isti predmet, i da če protok komunikacije između tih osoba biti to efikasniji što je veča sličnost („suorijentacija”) među njima. A obratno tome, intenzivan protok komunikacije može da poveča suorijentaciju. Ta zamisao o suorijentaciji je razrada zamisli o uživljavanju, i može pomoči da se poboljša odnos među protagonistima komunikacione promene i njihovom publikom. Suorijentacija može poslužiti i kao didaktičko sredstvo pri unapređivanju vezanosti inicijatora komunikacije za primaoca i njegov interes. Pa ipak, mentalitet übeđivanja-radi-neposrednog-efekta toliko je ovladao među planerima razvoja i inicijatorima promena, da veoma često Ijudske potrebe za izrazom, uzajamnim odnosom i participacijom, koje su istaknute u goreskiciranim teorijama, nisu bivale same po sebi adekvatno procenjivane. Umesto toga, ono što se o njima znalo koristilo se za poboljšavanje tehnike übeđivanja Ijudi i manipulacije nad njima. Tako je otkriće da Ijudi neku inovaciju lakše prihvataju ako o njoj najpre međusobno diskutuju pa onda zajednički odluče da je prihvate, široko korišćeno kako bi se opravdalo sparivanje grupno-dinamičke prakse sa tehnikom übeđivanja. Slično tome, otkrića o značajnoj ulozi primaoca-prenosnika koji je posrednik, ili arbitar stavova, korišćena su od strane komunikatora željnih neposrednog efekta, рге kao osnov za smišljanje bolje strategije übeđivanja masa, nego radi zadovoljavanja potrebe građana za suorijentacijom i dogovornim rešavanjem problema. Četrdesetih i pedesetih godina dvadesetog veka, pokret razvoja lokalnih zajednica postajao je sve važniji u onim zapadnim zemljama koje su pružale tehničku pomoč zemljama u razvoju. Komunikacija je tada zašla u fazu u kojoj se shvatilo da

146