RTV Teorija i praksa

organizaciju i tehnologiju razvijenijih zemalja. Pa bi tako i komunikacija trebalo da pomogne napredak ovih vrednosti, te organizacije i te tehnologije. Međutim, poslednjih godina ovaj koncept razvoja doveden je u pitanje zbog stalnih neuspeha, pa je predložen nov pojam razvoja koji je više usredsređen na sam narod koga se tiče. U isto vreme „modernizacijska” orijentacija razvojne komunikacije podvrgnuta je kritici i promeni. Zasiuga za rasvetljavanje slabosti tradicionalnog shvatanja razvojne komunikacije pripada mnogim misliocima i praktičarima. Verovatno najpoznatiji među njima je Paido Freire, brazilski pedagog koji je živo opisao sadašnju komunikaciju i obrazovni sistem kao oruđa za dominirtoje nad masama i za njihovo kroćenje. Freire naglašava da samo prenošenje sadržaja od sveznajučeg i autoritativnog izvora pasivnom primaocu ne doprinosi ništa unapređenju primaočevog razvoja u ličnost sa autonomnom i kritičkom svešču, sposobnu da doprinosi društvu i da utiče na njega. Zato Freire predlaže da se ono što on naziva „obrazovnim bankama” preobrazi u pedagogiju potlačenih,..ajia osnovu sledečih principa: Verom u sposobnost Ijudi da uče, da se menjaju, i da se oslobađaju potčinjenog položaja koji ih drži u siromaštvu i eksploataciji. Direktnim dodirom onih koji uče, sa sppstvenom stvarnošću i njenim problemima; analizom ograničenja ко]Ши im nametnuta socijalnom strukturom i javnom ideologijom. Eliminacijom razlike između vaspitača i vaspitanika, bar u meri u kojoj oboje uče i saznaju. Slobodnim dijalogom. UČestvovanjem u akciji oslobađanja. Pod uticajem Freirea, Ivana Iliča i drugih, mnogi su komunikatori počeli da; gledaju na komunikaciju kao na proces koji je nerazdvojan od ostalih socijalnih i političkih procesa bez kojih nema nacionalpog razvoja i nezavisnosti. Mnogi neuspesi i porazi do kojih se došlo pri pokušaju modernizacije, pokazali su da komunikacija, da bi bila efikasna, treba da bude organski integrisana sa procesima kao što su buđenje društvene svesti, organizovanje, politizacija i tehnifikacija. Osnovni argument ovog polemičkog stava je sledeči: ako se prenos tehnologije seoskom stanovništvu vrši jednosmerno unutar socijalne strukture koju sačinjavaju veleposednici s komercijalnim farmama, porodični farmeri sa posedima

153