RTV Teorija i praksa

U tom periodu, kao uostalom i u drugim sredinama kod nas i van naše zemlje, književnost je bila predominantna, ona se nametala i kroz izbor adaptiranih scenskih dela, a još više kroz dramatizaciju novela, pripovedaka i romana poznatih, proverenih naših i svetskih pisaca. Na taj način književnost je nametnula ne samo svoja merila vrednosti, već i svoj ukus, stil i neizbežnu naraciju. Nakon tih godina u pozorišnim kučama kod nas i u Evropi dolazi do krize i „sušnih godina” domaćeg stvaralaštva, pa izvestan broj autora svoju stvaralačku energiju usmerava ka radiofonskoj dramskoj literaturi. Sa pojavom originalnih radio-dramskih tekstova postalo je vrlo brzo jasno da umetnost radio-drame nije samo vešta montaža dijaloga i šumova, odnosno teksta i zvučnih kulisa, već poseban vid književnosti specifičnih tema i sopstvenih puteva. Spisak prvih radio-autora treba svakako početi doajenom makedonske dramske literature Vasilom Iljovskim. Jednim od trojice u sazvežđu pisaca koji su stvorili pojam makedonska drama između dva rata (zajedno sa Ristom Krlevim i Antonom Panovim). Njegove radio-drame su: Zlatna ribica i Prvi na Marsu. Übrzo zatim Radio-Skoplje zapljusnuo je talas makedonskih autora koji se javljaju kao radio-dramski pisci. U toj akustičkoj literarnoj avanturi među prvima se ogledaju Nikola Soldatov, Taško Georgievski, Srbo Ivanovski, Blagoje Ivanov, Dimitar Solev, Petre M. Andreevski, Miho Atanasovski, da bi se zatim taj spisak proširio danas poznatim i isto tako afirmisanim radio-piscima kao što su Boško Smaćovski, Olivera Nikolova, Jordan Dobrevski, Mile Nedelkovski, Meto Jovanovski, Kata Misirkova, Radmila Popovska. Prema sačuvanoj dokumentaciji dramske redakcije Radio-Skoplja za poslednjih 20 godina taj spisak broji 151 autora i 216 naslova originalnih radio-drama makedonskih autora. O umetničkom nivou ovih dela govore mnogobrojne nagrade na festivalima jugoslovenske radio-drame, učešče na međunarodnim festivalima i mnogobrojne izvedbe makedonskih radio-drama na više evropskih radio-stanica. Po svojoj afirmaciji radio-drama kao vid umetničkog stvaralaštva već je ušla u pozorišne i umetničke akademije, a u književnosti danas nezaobilazna vrednost radio-dramskog dela jednog autora ugrađuje se u vrednost njegovog ukupnog književnog dela, ili u ukupnost savremene nacionalne književnosti.

63