RTV Teorija i praksa

postoji interes da se opet nađu na programu. Tako bi pozorje zvuka opet dobilo vizu za osnivanje, Bilo bi to produženje značajnog trenutka življenja ovog medija, reinkarnacija proteklih emisija. Gde, ko i kada može na nekoj drugoj strani da čuje glasove velikana političke i kulturne misli ove zemlje?! Ako ni zbog čega drugog, onda bar zbog ove mogučnosti, ideja stvaranja pozorja privlači pažnju. DELA IZ FONOTEKE Fonoteke svih naših radio-stanica kriju u sebi zvučno blago koje je ućutkano! Tom zvuku na pozorju treba opet udahnuti život. Zar neka nova generacija slušalaca nije zaslužila da dozna kako je to nekad izgledalo? Ko se još seća, neka i ovo posluži kao primer, prvomajskih parada i uzbuđenog glasa reportera?! Defiluju pred nama gotove fabrike, zubne ordinacije, poljoprivredni viškovi i nameštaj novih fabrika. Kada se posmatra sa stanovišta standarda ove zemlje danas to deluje kao farsa, ali i kao nostalgično sečanje na vreme u kome se živelo. Udarnici, omladinci, vojnici, seljaci, radnici, čitav jedan narod u svečanim odelima defiluje kroz taj živi uzavreli mikrofon. PEDAGOŠKA FUNKCIJA POZORJA ZVUKA Drugi program pozorja, koji se ne bi odvijao u večernjem delu i koji bi bio manje zvaničan, ostvarivao bi se u saradnji sa školama. Citava naša i strana dramska literatura koja je za poslednjih trideset godina snimljena na trakama u produkciji dramske redakcije, predstavlja potencijalni neiskoriščeni deo radija pogodan i prihvatljiv za emitovanje đacima svih školskih uzrasta, Škola i radio bi opet našli svoj zajednički interes, pa bi se tako vaspitavali budući slušaoci a u njihovu svest unosio bi se još jedan element - element zvuka. Bio bi to podmladak slušalaca radija. Tokom slušanja takvih programa, verujemo, bio bi izvršen značajan uticaj na kulturu govora. Prave literarne vrednosti - ona literatura sa čijim se ukusom srećemo još od mladosti, izgovarana jezikom glumaca, bila bi bliža i razumljivija. DELATNOSTI POZORJA ZVUKA Izdavačka delatnost pozorja obuhvatala bi, pre svega, dela

83