RTV Teorija i praksa

njenog plasmana i o dimenziji statično dinamično. Sadašnja kategorizacija ne omogućava uočavanje bilo kakvih promena tokom vremena jer se veoma različiti događaji i različit redakcijski pristup njima ne mogu sagledati iz podataka o broju fotosa i filmova. Na žalost, u našim dosadašnjim analizama gotovo da nisu ni koriščeni neki drugi oblici odnosno kriteriji, pa je potreba za razradom analitičkog aparata ovde više nego primetna i to naročito kada je reč o informativnim emisijama. Ako bismo na sličan način određivali tip neke (informativne) emisije, onda bismo to mogli ~na osnovu oblika u kojima se različiti sadržaji javljaju”, ako oblike odredimo tako ~da su im izvesne teme, izvesne vrste sadržaja imanentne... Pri tome polazimo od pretpostavke da svaka vrsta sadržaja ima svoju funkciju, i da se te funkcije mogu otkriti preko oblika u kojima se sadržaji pojavljuju” 3. Analiza globalne predmetne usmerenosti drugog izdanja TV Dnevnika u periodu od 1, do 31. septembra 1978. godine pokazuje izuzetno visoku zastupljenost faktografskih priloga. Ako ovde übrojimo samo vesti (32%), informacije (35%) i izveštaje (19%) lako ćemo zaključiti da više od četiri petine priloga (ili 86%) spada u ovu grupuć. Na sve ostale oblike - dakle one koje bismo po ugledu na analizu štampe mogli nazvati analitičkim i beletrizovanim, otpada jedva 14% od ukupnog broja priloga u TV Dnevniku II koji je u ovom mesecu (izuzimajuči nedeljna izdanja) iznosio 589. Izjave i intervjui (od kojih neki takođe mogu imati faktografsko obeležje) zastupljeni su u ovoj masi sa po 1%, komentara i osvrta ima oko 4%, feljtona i prikaza oko 7% a bilo je i nekoliko priloga iz grupe „ostali” (manje od 1%). Mada analiza ne pokazuje

3 Isto, str. 2.

4 To je u skladu sa navodima u analizi da su karakteristike izveštaja „prenošenje informacije” a komentara ~izražavanje stava”. U našim dnevnim listovima, kakozaključuje J.Danojlić, takođe ima najviše priloga faktografskog karaktera (od 63% čak do 85%) u odnosu na ukupan broj „tekstovnih novinarsldh priloga”. Od toga, u zavisnosti od lista, vesti čine trečinu priloga u jutarnjim i više od polovine u večernjim listovima. U nedeljnim informativno-političkim listovima, nasuprot tome, preovlađuju analitički a u ilustrovanim i zabavnim - beletrizovani prilozi. 137