RTV Teorija i praksa

7 Dr Lazar Trifunović, Likovne osnove i osobenosti fotografije, rubrika Teorija i praksa novinarstva, ~Novinarstvo”, Beograd, br. 3-4, 1969, str. 44.

pa je zato i prednost TV slike u njenoj ekonomičnosti, neposrednosti i uverljivosti. Pojedini ilustrovani prilozi zastupljeni su više kod jednih nego kod drugih žanrova TV novinarstva ako je suditi po našim podacima. Tako npr. kod vesti i informacija preovlađuju fotosi (40% odnosno 31%) a kod izveštaja film ili VTR (58%) ođnosno kombinovano ilustrovanje (24%) koje je kod prve dve • forme primetno ređe. Nasuprot tome, više od trećine vesti (35%) ne prati nikakva ilustracija što se kod izveštaja događa samo ujednoj desetini slučajeva. FOTOGRAFIJA KAO ZAUSTAVLJENI POKRET U nekim televizijama postoji shvatanje da je prava televizijska vest samo ona na filmu a da fotografija, odnosno drugi statični prilozi, služe samo kao zamena filma i drugih živih priloga. S obzirom na broj fotosa u našem 7V Dnevniku nije na odmetistači još jedno obeležje dobre fotografije koje, doduše, nije bilo podvrgnuto analizi, ali koje bi moralo da bude prisutno u ovoj informativnoj emisiji - to je činjenica da fotografija u stvari predstavlja zaustavljeni pokret. Dakle: „Prava fotografija pokazuje uvek jasnu istoriju jednog pokreta, odnosno svaka dobra fotografija, koja predstavlja jednu zaustavljenu radnju, istovremeno izražava njenu predistoriju i posledicu. Dobra fotografija uvek daje najosetljiviji trenutak pokreta, u kome je sadržana njegova predistorija i sve što je uslovilo da taj pokret bude takav kakav jeste, kao i ono što se naslučuje da če iz njega izači” 7 . Naš je utisak (a njega svakako treba proveriti) da mnogi fotosi u Dnevniku nisu karakteristični po ovom svojstvu što u izvesnoj meri umanjuje

140]